Crna Gora predvodi Zapadni Balkan po javnom dugu, Albanija druga u regiji

Prema najnovijim tromjesečnim podacima Europske komisije, Albanija se, unatoč smanjenju posljednjih godina, pozicionira među zemljama s najvišom razinom javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u regiji zapadnog Balkana odmah iza Crne Gore.

U podacima za treće tromjesječje 2025. godine, javni dug Albanije dosegao je 53,5 posto BDP-a, što zemlju svrstava na drugo mjesto na zapadnom Balkanu, odmah iza Crne Gore, gdje taj pokazatelj iznosi 58,6 posto BDP-a.

"Usporedba s drugim zemljama u regiji odražava značajne promjene u fiskalnim pristupima i makroekonomskim kretanjima u odnosu na prethodno razdoblje. Sjeverna Makedonija zabilježila je javni dug od 50,3 posto BDP-a, dok je Srbija, koja ima veće gospodarstvo, zabilježila dug od 43 posto BDP-a. Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju niže razine, 26,4 posto odnosno 16 posto BDP-a", prenosi MIA pozivajući se na izvješće Monitora.

Izvješće EK ističe da javni dug ostaje jedan od glavnih pokazatelja makroekonomske održivosti, odražavajući fiskalne rezultate zemalja i njihovu sposobnost upravljanja javnom potrošnjom u izazovnim vremenima.

U Albaniji je razina javnog duga i dalje iznad prosjeka nekoliko gospodarstava u regiji, iako ispod razine zemalja s većim fiskalnim opterećenjem, poput Crne Gore.

U svojoj analizi Europska komisija ističe da su na razinu javnog duga utjecali različiti čimbenici, uključujući fiskalne mjere poduzete tijekom razdoblja gospodarskog oporavka nakon kriza i potrebu za podrškom javnim uslugama.

Dok su potrošnja i domaća potražnja i dalje glavni čimbenici koji doprinose gospodarskom rastu, održavanje duga na održivim razinama i dalje je izazov za zemlje kandidatkinje, što zahtijeva pažljivu ravnotežu između ulaganja i fiskalnih mjera.

Za manja gospodarstva u regiji, globalni vanjski uvjeti, troškovi servisiranja duga i širenje kapitalne potrošnje elementi su koji izravno utječu na razinu javnog duga.

Izvješće ističe da su za zemlje koje teže bližoj integraciji s Europskom unijom upravljanje dugom i jačanje fiskalne strukture ključni za osiguranje dugoročne makroekonomske stabilnosti.