Novom reformom evropske poljoprivredne politike želi se osigurati održivu proizvodnju visokokvalitetne hrane po pristupačnim cijenama i sa što manje birokracije te zadržati mlade u ruralnim područjima. Hrvatska bi iz toga mogla profitirati s pet milijardi eura, objavila je Hina.
Evropski parlament raspravljat će iduće sedmice na plenarnoj sjednici, koja će se zbog pandemije korona virusa održati putem video veze, o reformi zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije (CAP), koja bi se trebala početi provoditi 2023, navodi ta agencija.
Parlament će usvojiti svoje stajalište za pregovore s Vijećem EU-a o tri ključna pitanja - potpori strateškim planovima koje izrađuju države članice, finansiranju i nadzoru te zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda.
Po podacima Eurostata, u Evropskoj uniji 2016. bilo je gotovo 10,5 miliona poljoprivrednih gazdinastava, od čega su više od 95 posto bila porodična imanja, a gotovo trećina njihovih vlasnika bila je starija od 65 godina.
Mlade stimulisti da ostanu u ruralnim područjima
Govoreći o predstojećoj reformi na konferenciji za novinare putem Zooma, hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak kazala je u petak da bi Hrvatska, po prijedlogu alokacije, mogla računati na gotovo pet milijardi eura za poljoprivredu i ruralni razvoj u idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. Uz to, dogovoreno je da se stopa sufinaciranja za ruralni razvoj podigne sa 70 na 85 posto kad je riječ o nerazvijenim regijama.
Predstojećom reformom Parlament želi osigurati održivu proizvodnju visokokvalitetne hrane, uz što manje birokracije za poljoprivrednike, naglasila je Glavak. Reforma donosi i veću fleksibilnost, veću slobodu za države članice u programiranju mjera te blaže kriterije za investicije u ruralni razvoj, kazala je.
"Želimo zaštititi ruralna područja, milijune obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja održavaju na životu ruralne zajednice i osiguravaju radna mjesta. Tu se posebno referiramo na mlade za koje želimo da ostanu u ruralnim područjima", kazala je, izrazivši nadu da će pojednostavljenje birokracije i način raspodjele sredstava ići njima na ruku.
Glavak je podsjetila da se 16. oktobra obilježava Svjetski dan hrane, upozorivši da se na godišnjem nivou u EU-u baci čak 88 miliona tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Hrvatsko kućanstvo baci više od 300.000 tona hrane godišnje, što je u prosjeku 75 kilograma hrane po stanovniku, kazala je. S druge strane, od gladi i posljedica neishranjenosti u svijetu svaki dan umre više od 12.000 ljudi.
Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bilježi zadnjih godina pad u gotovo svim sektorima zbog pretjeranog jeftinog uvoza i slabe potrošačke snage. Po podacima HGK, poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj u zadnjih pet godina smanjila se za 26 posto, s oko 21 milijarde kuna [3 milijarde eura] 2012. na oko 17 milijardi kuna 2019 [2,24 milijarde eura].
Kompromis
Tri najveće političke skupine u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), Socijalisti i demokrati (S&D) i liberali (Renew Europe), postigle su kompromis o ključnim elementima reforme zajedničke poljoprivredne politike, kazali su visoki izvori iz Evropskog parlamenta na brifingu za novinare ove sedmice putem interneta.
Kompromis bi trebao osigurati ravnotežu između s jedne strane sigurnosti u opskrbi hranom, što se pokazalo jako važnim u aktualnoj pandemiji, te održive poljoprivredne proizvodnje s druge, kazao je izvor iz redova EPP-a. Naglasio je da je jednako tako važna i ravnoteža između održivosti i profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje ako se želi privući i zadržati mlade u poljoprivredi. "Parlament će se boriti za još više standarde u proizvodnji hrane kako bi se europskim građanima osigurala visokokvalitetna hrana po pristupačnim cijenama", poručio je.
