Hrvatska na dnu prema isplati sredstava iz EU fondova

Hrvatska je tijekom proteklih sedam godina uspjela iskoristiti svih 10,7 milijardi eura koje joj je EU stavila na raspolaganje iz fondova, no krajnjim korisnicima projekata isplaćeno je dosad 39 posto tog iznosa čime je RH na posljednjem mjestu među 28 država.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, objavila je u ponedjeljak na svojoj internetskoj stranici „Cohesion Data“ najnovije podatke za sve zemlje članice uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.

Hrvatska se nalazi na dnu sa Španjolskom gdje je također krajnjim korisnicima isplaćeno 39 posto od ukupnog iznosa ugovorenih sredstava. U Italiji je isplaćeno 40 posto, Slovačkoj 41 posto a Sloveniji 53 posto iznosa.

"U Hrvatskoj je ugovorenost projekata izvrsna no poteškoća je u isplati sredstava“, kažu u Europskoj komisiji.

Novac ide iz proračuna Europske unije, preko hrvatske administracije, do krajnjih korisnika diljem Hrvatske. Prepreka je, kažu u Europskoj komisiji, što javne nabave traju dugo te što hrvatska administracija nameće korisnicima komplicirane procedure.

Projekti u Hrvatskoj, ugovoreni od 2014. do 2020. godine, smiju biti dovršeni do kraja 2023. godine pa bi do tada trebalo biti isplaćeno preostalih 61 posto od 10,7 milijardi eura.

"U Hrvatskoj uvijek postoje veliki problemi kod javne nabave. U javnu nabavu ulaze kojekakve firme s konkurentskim namjerama, pa se ulažu žalbe, pa procesi javne nabave traju po godinu, ili godinu i pol dana, pa zbog toga to sve ide sporije“, kaže Bruno Hranić, načelnik općine Vidovec u Varaždinskoj županiji.

"Ali vjerujem da će se to popraviti i da ćemo iskoristiti sva sredstva iz prethodnog proračunskog razdoblja“, dodaje taj član HDZ-a u čijoj općini je realizirano jedanaest projekata europskim novcem.

Najbolja situacija je u Finskoj gdje su krajnji korisnici primili 77 posto dogovorenog novca iz proračuna EU, a slijede Irska sa 70 posto i Luksemburg sa 69 posto.

"Kada je riječ o administrativnim procesima, u Europskoj komisiji postoji tehnička pomoć, ljudi koji sjede s Hrvatskom i rade na pojednostavljenju procedura“, kažu u Europskoj komisiji.

Ovaj tjedan bi se u Bruxellesu trebala sastati povjerenica za kohezijsku politiku Elisa Ferreira s hrvatskom ministricom regionalnog razvoja Natašom Tramišak. Na sastanku će razmotriti situaciju vezanu za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

U tom je razdoblju Hrvatska ugovorila projekte u vrijednosti većoj od 10,7 milijardi eura, odnosno za oko 10 posto je prekoračila taj maksimalni iznos. Sada preostaje za vidjeti hoće li oko 1 milijarde eura prekoračenih sredstava iz EU proračuna biti prebačeno u novo razdoblje od 2021. do 2027. godine. Ili će, pak, taj iznos doći iz hrvatskog proračuna ili onog regionalnog kako bi se dovršili započeti projekti.

To podešavanje europskog novca na odobrenih 10,7 milijardi eura ne bi trebalo zahvatiti manje korisnike, nego velike projekte poput cesta oko Pelješkog mosta.

Hrvatska je 2013. bila zadnja zemlja koja je ušla u EU, a u Europskoj komisiji kažu kako zemlja ništa nije izgubila od 2014. do 2020. godine, odnosno ugovorila je maksimalnu vrijednost projekata financiranih iz EU.