Za projekat prekogranične saradnje BiH i Crne Gore 183.370 eura

Danas je u Sarajevu održana konferencija za medije povodom implementacije projekta prekogranične saradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore (program IPA CBC BiH-MNE) pod nazivom Ekološki i kulturni turizam u južnim Dinaridima (Eco and Cultural Tourism in South Dinarides).

Prisutnima su se obratili: rukovodilac projekta Muris Čičić, kao i ostali predstavnici tima uključeni u provođenje projekta. Projekat implementiraju Ekonomski fakultet u Sarajevu i Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, u okviru programa prekogranične saradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore (CBC BIH-MNE),koji je finansiran od strane Evropske Unije.

 

"Ovo je jednogodišnji projekat koji će trajati do februara iduće godine. Južni dio Dinarida ima logičku povezanost BiH i Crne Gore, što je prepoznala Evropska unija, koja u okviru programa prekogranične saradnje između BiH i Crne Gore (CBC BIH-MNE) financira projekat sa 180.000 eura", rekao je rukovodilac projekta prof.dr. Muris Čičić.

Na ovaj način će se ustanoviti zajedničke tačke BiH i Crne Gore bez obzira na državne granice.

Tako se strategija razvoja projekta, kaže Čičić, zasniva se na četiri lokaliteta. U BiH to su Nacionalni park Sutjeska i Park prirode Hutovo blato, a u Crnoj Gori Nacionalni park „Durmitor“ (Crna Gora) i regija rijeke Pive i Tivatska solila.

Ove lokacije pripadaju najvažnijim centrima geoloških i bioloških raznolikosti u Jugoistočnoj Evropi.

Južni dio Dinarida do sada je, prema njegovim riječima, bio djelimično iskorišten sa turističkim ponudama za Hutovo blato i za Sutjesku.

 

"Međutim, to nije dovoljno jer to nije uzimalo u obzir ekološki aspekt. Zato smo sa ovim projektom aktivirali širi krug ljudi iz lokalnih zajednica, turističkih agencija, kao i ljudi koji se brinu o zaštićenim zonama. Oni će nam također davati ideje kako da razvijemo nove turističke ponude koji će značiti i iskorištavanje prirodnih potencijala, ali i zaštitu i unapređenje onoga što imamo", rekao je Čičić.

U timu BiH je i asistent na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Maja Arslanagić koja je istakla da će projektni partneri sa ekspertima raditi na izradi studije turističkog potencijala u južnim Dinaridima, razvoju strategije ekološkog i kulturnog turizma u južnim Dinaridima, te pripremi akcijskog plana, treninzima i promociji razvijene ponude.

"U prvoj fazi projekta trenutno radimo na analizi turističkih potencijala, a u drugoj fazi, planiranoj za septembar predstavit ćemo strategiju ekološkog i kulturnog turizma u južnim Dinaridima", istakla je Arslanagić.

Posebna kategorija turista, naglašava, su turisti koji su zainteresovani za ptice, a upravo je to jedan od potencijala Tivatskih solila u Crnoj Gori.

Solila su 2007. godine zaštićena kao specijalni florističko faunistički rezervat, prvi takve vrste na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje na obali poslije 1968. godine, kada je zaštićen veliki broj plaža.

Solila su Emerald stanište Bernske konvencije i Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori - IBA.

Obzirom da je u Evropi do sada registrovano 526 ptičjih vrsta, značajno je da broj prisutnih ptica na ovoj laguni čini više od 20 posto ukupnog broja vrsta evropske ornitofane. Posebno se ističe značaj najmanje 11 vrsta iz Aneksa I Ptičje direktive EU, te nekoliko globalno ugroženih ptičjih vrsta kakav je na primjer fendak, Phalacrocorax pygmeus.

Hutovo blato je jedinstvena submediteranska močvara u Europi i smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe.

Zbog svog međunarodnog značaja, "Hutovo blato" je 1971. god. uvršteno u "Popis močvara od međunarodnog značaja", a 1980. god. uvršteno je u "Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara".

Kao posebno lovište "Hutovo blato" službeno egzistira sve do 30. ožujka 1995. god. kada je zbog svojih prirodnih vrijednosti proglašeno Parkom prirode.

Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. "Hutovo blato" u listu međunarodno važnih staništa ptica, a 2001. Park prirode "Hutovo blato" upisan je u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologij Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.

(ekapija/Fena)