Hrvatska: Snažan porast iskoristivosti EU fondova

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac izvijestila je na konferenciji za novinare da je u 2018. godini putem 152 natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova na raspolaganje stavljeno 2,9 milijardi eura, čime je dosegnuto 79 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura. 

Žalac je kazala da se time iznos ukupno objavljenih natječaja popeo na 8,5 milijardi eura, a usporedbe radi, od 2014. do 2018. bilo je objavljeno natječaja u vrijednosti od 5,6 milijardi eura, što je 52 posto od ukupno raspoloživih sredstava.

Istaknula je da je u mandatu ove Vlade zabilježen značajan rast ugovaranja projekata, s 975 milijuna eura s kraja listopada 2016., odnosno od početka mandata Vlade, na 6,6 milijardi eura, odnosno ugovoreno je 62 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, što je rast od 572 posto.

Kada je riječ o isplaćenim sredstvima, krajem prosinca lani bilo je iz EU fondova isplaćeno 1,98 milijardi eura, od čega samo u 2018. godini 1,05 milijardi. Usporedbe radi, krajem listopada 2016. bilo je isplaćeno 291 milijun eura, što znači da je do kraja prošle godine ostvaren rast od 578 posto.

Stopa ugovaranja pojačana više od pet puta

Ministrica je izvijestila da je sa zadnjim danom prošle godine upućena najveća izjava o izdacima u povijesti europskih fondova u Hrvatskoj, vrijedna 1,03 milijardi eura, a do sada je po svim programima ukupno ovjereno 1,83 milijarde eura.

Napomenula je da očekuje da će Europska komisija do kraja siječnja izvršiti uplatu u hrvatski proračun. 

"Samim jačanjem i objave natječaja i ugovaranjem projekata mogli smo doći u situaciju da isplatimo sredstva krajnjim korisnicima i u konačnici ovjerimo izjavom o izdacima prihvatljive troškove Europskoj komisiji", kazala je.

Kada je u pitanju "N plus 3" pravilo, po kojem zemlja članica ima tri dodatne godine za povlačenje sredstava nakon one u kojoj je projekt odobren, Žalac je izvijestila da su sva sredstva koja su Hrvatskoj dodijeljena za 2015. godinu ovjerena i dostavljena Europskoj komisiji.

Naglasila je kako je stopa ugovaranja pojačana više od pet puta, čime se na polovini financijske perspektive 2014. - 2020. došlo do ugovaranja europskih fondova od 62 posto. 

"Cilj je do kraja 2019. da budemo minimalno na 85 posto od 10,7 milijardi eura, koliko iznosi dostupna alokacija za Hrvatsku", dodala je.

Najavljene izmjene statističkih regija

Žalac je apostrofirala i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u okviru kojeg je lani ugovoreno 8,7 milijardi kuna bespovratnih sredstava, što je 47 posto od ukupnog usmjerenog iznosa od 18,75 milijardi kuna.

Najavila je i izmjene statističkih, odnosno NUTS-2 regija, napomenuvši da je cilj da se otkloni nepravda iz 2012. kada se Grad Zagreb pripojio kontinentalnoj Hrvatskoj i time se "preko noći" na nerazvijenim područjima podigla razina BDP-a s 39 posto na 64 posto.

Poručila je da je u 2019. interes ići u izmjenu najvećeg operativnog programa, Konkurentnost i kohezija, s obzirom da u pojedinim prioritetnim osima nije polučen željeni uspjeh, pa je cilj da se sredstva prebace na gotove projekte. 

Pojasnila je da postoji mogućnost da se s neuspješnih osi unutar operativnog programa sredstva mogu prebaciti na uspješne osi.