Vlasnici velikih depozita koji su držali novac u dvije najveće kiparske banke izgubit će u procesu njihova restrukturiranja do 8,3 milijarde eura, pokazuje dokument Europske komisije. Ukupno će ulagači finansirati restrukturiranje kiparskoga bankovnog sektora s 10,6 milijardi eura, kroz brisanje vlasničkih udjela i kreditorskih potraživanja prema Laiki Banku i nametanje gubitaka kreditorima Bank of Cyprusa s nižim prioritetom naplate, te pretvaranje depozita u vlasničke udjele.
Laiki će biti zatvoren, a Bank of Cyprus restrukturiran u zamjenu za međunarodne kredite u iznosu 10 milijardi eura na razdoblje od tri godine.
Kipar i međunarodni zajmodavci dogovorili su da će vlasnici depozita većih od 100 tisuća eura u obje banke, te dioničari i kreditori ostati bez dijela svog novca u sklopu dokapitalizacije posrnulih zajmodavaca. Depoziti manji od 100 tisuća eura pokriveni su jamstvima.
Iz konačne verzije dokumenta izbačena je razlika prisutna u verziji od 9. aprila između bruto potreba za financiranjem, uključujući iznos koji može namaknuti sam Kipar, i neto potreba odnosno iznosa koji vlada u Nikosiji mora posuditi. U toj je verziji sporazuma Komisija navela da bruto potrebe Kipra za finansiranjem u razdoblju od drugog tromjesečja ove do kraja prvog tromjesečja 2016. iznose 23 milijarde eura, od čega je Kipar trebao namaknjuti 13 milijardi.
To je značilo da neto potrebe za finansiranjem iznose 10 milijardi eura, od čega je europski stalni krizni fond trebao osigurati devet milijardi a Međunarodni monetarni fond jednu milijardu eura. Od tog je kredita 2,5 milijardi eura rezervirano za dokapitalizaciju preostalog restrukturiranog bankovnog sektora, u slučaju neočekivano snažnog povećanja nenaplativih zajmova i sličnih teškoća. Dodatna 4,1 milijarda predviđena je za otkup obveznica koje dospijevaju na naplatu, a 3,4 milijarde za pokrivanje javnih troškova.
