Analiza "EU - Hrvatska - BiH: Kako je deset godina stalo u jednu"

Kada je riječ o rješavanju tzv. otvorenih pitanja između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u posljednjih godinu dana urađeno je više nego u zadnjih deset godina, te je napravljen ozbiljan napredak s fokusom na pitanjima koje je neophodno u duhu dobrosusjedstva definirati prije ulaska R Hrvatske u Evropsku uniju (EU) u julu ove godine.

Ocjena je to pomoćnika ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Amera Kapetanovića izrečena danas u povodu predstavljanja Analize "EU - Hrvatska - BiH: Kako je deset godina stalo u jednu" u kojoj je, među ostalim, tretirano i pitanje  insistiranja EU da se otvorena pitanja između BiH i Hrvatske rješavaju i u skladu s pravnim naslijeđem EU-a.

Pritom, kako je kazao, treba imati u vidu da koherentan pristup podrazumijeva da je ulazak Hrvatske u EU dominantno pozitivna stvar, ali su zbog određenih nerješenih pitanja u javnom diskursu u prvom planu negativne implikacije tog procesa, odnosno moguće posljedice, ukoliko se ulaskom Hrvatske u EU naruši sloboda kretanja ljudi i roba.   

Analiza, čiji je Kapetanović autor, fokusirana je na tzv. hitni paket razgovora na relaciji Bruxelles - Zagreb - Sarajevo u kojem su se našle oblasti koje se odnose na sporazume o graničnim prijelazima, tranzit robe preko Luke Ploče i kroz teritoriju BiH u Neumu, izgradnja pristupnog puta do graničnih prijelaza sa svim inspekcijskim službama (BIP-ovi Bijača i Gradiška), te razmatranje modaliteta za rješavanje teritorijalnog diskontinuiteta Republike Hrvatske (neumski koridor) i mogućnost prelaska granice s ličnim kartama za građane BiH i nakon pristupanja RHrvatske EU.

Kapetanović navodi da je tokom trilateralnih razgovora BiH uspjela dobiti odgovarajuće koncesije EU, mimo onoga kako je definirano aquisom, te da se to posebno odnosi na pitanja Neuma i Ploča, te BIP-ova, pri čemu je uzeta u obzir i uspostava trećeg graničnog inspekcijskog prijelaza u Izačiću.

Po njegovim riječima, BiH je sačuvala ono na čemu je insistirala od početka, a što podrazumjeva slobodan pristup Luci Ploče preko koje će biti moguće izvoziti sve proizvode u treće zemlje, te uvoziti sve ono što zadovoljava evropske standarde.

Što se Neuma tiče, Hrvatska će zadržati slobodan prolaz kroz ovaj grad, čime je sačuvan duh ranije postignutog sporazuma, a paralelno s tim djeluje i savjetodavni tim eksperata Evropske komisije, Hrvatske i BiH radi iznalaženja dugoročnog rješenja kada je riječ o teritorijalnom diskontinuitetu Hrvatske na tom dijelu, uključujući opcije - koridora kao kraka Jadransko-Jonske autoceste, most ili tunel.

Kapetanović, nadalje, navodi da BiH ima podršku Hrvatske, ali i drugih zemalja EU-a u pogledu režima prelaska državne granice s ličnom kartom, uz očekivanje da će to biti pozitivno riješeno i napomenu da su bh. lične karte u potpunosti standardizirane sa evropskim zahtjevima, te da i pored šest do sedam miliona prelazaka granice s ličnom kartom godišnje nije zabilježen nijedan ekcesni slučaj.

Pojašnjava da u kontekstu malograničnih prijelaza svi građani BiH koji od državne granice s Hrvatskom (1.001 km) žive u dubini teritorija BiH od 30 kilometara, iznimno 50, ukoliko se određena općina prostire izvan pojasa od 30 kilometara, imaju pravo da apliciraju za malogranične propusnice, uz dokaz da je to u njihovom poslovnom interesu, odnosno da imaju imovinu u RHrvatskoj.

Na pitanja sadržana u spomenutoj analizi osvrnuo se i pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za međunarodnopravne i konzularne poslove Zoran Perković, posebno elaborirajući pitanje državne granice BiH i Hrvatske, uključujući i raniji spor oko utvrđivanja granice u akvatoriju Neumskog zaliva, otočića Mali i Veliki školj, te vrha rta Ponta Klek, kao i Sporazum iz 1999. godine, te pitanje pristupa slobodnog pristupa moru u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. godine.

Prezentaciji spomenute analize, koja je upriličena u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH, prisustvovali su predstavnici zakonodavne vlasti i nevladinog sektora u BiH.

Prezentacija je organizirana u sklopu projekta "Uključivanje parlamentarnih komisija za EU" koji financira Britanska ambasada u Sarajevu.