Evropsko vijeće odobrilo uspostavljanje Fonda za reformu i rast za Zapadni Balkan

Evropsko vijeće dalo je danas konačno zeleno svjetlo za uspostavljanje Fonda za reformu i rast za Zapadni Balkan. To će biti podrška reformama u vezi s EU i ekonomskim rastom u regionu. 

Iz Evropskog vijeća je saopćeno da je instrument finansijski stub Plana rasta za Zapadni Balkan i pokrivat će period od 2024. do 2027.

"Očekuje se da će u narednim godinama obezbijediti do dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura zajmova za šest partnera EU sa Zapadnog Balkana", navedeno je u saopćenju.

Kako se dodaje, glavni cilj Fonda je da podrži usklađivanje partnera sa Zapadnog Balkana sa vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU, u cilju budućeg članstva u EU, kao i njihovu progresivnu integraciju u jedinstveno tržište EU i društveno-ekonomsku konvergencija sa EU.

"Ovaj projekat će podržati niz socio-ekonomskih i osnovnih reformi, uključujući reforme koje se odnose na vladavinu prava i osnovna prava", navodi se u saopćenju.

Iz Evropskog vijeća podsjećaju da će svaka zemlja regiona, da bi dobila podršku u okviru ovog instrumenta, morati da pripremi Reformsku agendu, u kojoj se navode reforme koje planiraju da sprovedu kako bi se postigli ciljevi projekta.

"Zapadnobalkanski partneri će takođe morati da razmotre kako mjere koje su obuhvaćene reformskim agendama treba da doprinesu postepenom i kontinuiranom usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU", navode.

Zemlje članice EU imaće ključnu ulogu u odobravanju reformskih agendi korisnika i, po potrebi, njihovih izmjena i dopuna.

Podrška u okviru Fonda bit će obezbijeđena kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF), u obliku grantova i zajmova, za investicije koje podržavaju reformske agende, kao što su ulaganja u infrastrukturne projekte (tri milijarde eura), kao i kroz zajmove direktno budžetima partnera sa Zapadnog Balkana za ubrzanje rasta zasnovanog na ključnim socio-ekonomskim reformama (tri milijarde eura).

"Isplate će biti dva puta godišnje, pod uslovom da partneri preduzmu kvalitativne i kvantitativne korake navedene u njihovim reformskim agendama. Ako preduslovi za podršku nisu ispunjeni, EU može odlučiti da obustavi isplatu", podsjećaju iz Evropskog vijeća.

Navode da opći preduslovi za podršku EU u okviru Fonda uključuju da partneri nastave da podržavaju i poštuju efikasne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sistem, slobodne i poštene izbore, pluralističke medije, nezavisno pravosuđe i vladavinu prava, kao i da garantuju poštovanje ljudskih prava, uključujući prava manjina.

Za Srbiju i Kosovo, još jedan preduslov je da se konstruktivno angažuju sa mjerljivim napretkom i opipljivim rezultatima u normalizaciji odnosa u cilju potpunog sprovođenja svih obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i njegovog aneksa za implementaciju, kao i svih prethodnih sporazuma iz dijaloga i da se uključe u pregovore o Sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa.

U cilju povećanja transparentnosti, države Zapadnog Balkana morat će i da postave web portal za objavljivanje ažuriranih podataka o krajnjim primaocima koji su ukupno primili više od 50.000 eura u periodu od četiri godine u okviru ovog programa.

Iz Evropskog vijeća su saopćili da je naredni korak potpisivanje Uredbe o uspostavljanju Fonda za reformu i rast za zapadni Balkan, koja će stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu EU.

"Kada stupi na snagu, zapadnobalkanski partneri će biti pozvani da podnesu reformske agende Komisiji, navodeći socio-ekonomske i osnovne reforme koje planiraju da sprovedu u periodu od 2024. do 2027. godine", saopštili su iz Evropskog vijeća.