Moody's: Zagreb će profitirati od EU

Članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji otvoriće nove prilike za finansiranje, od čega bi posebno trebalo da profitira Grad Zagreb, saopšteno je iz agencije Moody's.

U agenciji napominju da bi u dugoročnom budžetskom periodu EU-a od 2014. do 2020.

Hrvatska kao zemlja članica iz evropskih kohezionih i strukturnih fondova mogla primiti ukupno 13,7 milijardi eura, prenosi portal seebiz.eu.

Kako se podsjeća, u periodu od 2007. do sredine 2013. za Hrvatsku je u evropskim pretpristupnim fondovima bila rezervisana jedna milijarda evra. Očekuje se da će najveći primalac sredstava biti Grad Zagreb, navodi se u komentaru.

Rejting agencije za Grad Zagreb je „Ba1“ (spekulativni nivo), uz negativnu prognozu, podsjeća se u posebnom komentaru agencije Moody's koji je objavljen za Grad Zagreb kao izdavača dužničkih papira.

Iz Moody's ističu kako će povećanje raspoloživih sredstava iz evropskih fondova podržati nastojanja organa regionalne i lokalne uprave u Hrvatskoj da prošire infrastrukturu i podstiču privredni rast na lokalnom nivou, što će na kraju ojačati i njihovu prihodovnu bazu. Ujedno će smanjiti potrebu za izdavanjem dužnickih papira radi finansiranja ulaganja.

Dodatno će novac iz evropskih fondova podstaći organe lokalne i regionalne uprave da poboljšaju svoju sposobnost pripreme, planiranja i realizacije složenih, višegodišnjih investicionih projekata i korišćenje odobrenih sredstava, zaključuju u Moody's-u.

ECB: Hrvatska mora da provodi reforme

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju mogao bi pozitivno doprinijeti privrednom rastu i blagostanju zemlje, ali bi ta zemlja prethodno morala provesti reforme, ocijenila je Evropska centalna banka (ECB) u julskom biltenu.

Kako prenosi poslovni portal Seebiz.eu, ECB navodi makroekonomsku sliku Hrvatske, a između ostalog ističe produženu recesiju, visoku nezaposlenost, ali i nisku inflaciju i poboljšanja u platnom bilansu.

ECB napominje da bi ubuduće Hrvatska trebalo da primijeni mnoge važne mjere i reforme da bi u potpunosti ostvarila koristi od pristupa EU.

„Privlačenjem kapitala i investicija usmjerenih na rast, poboljšanjem konkurentnosti, jačanjem apsorpcione moći vezane za EU fondove i provođenjem protiv-cikličnih makroekonomskih politika, te usklađenih mikro i makro-razboritih politika, Hrvatska ima potencijal da obnovi procese sustizanja ostalih zemalja članica i usklađivanja dohotka“, navodi ECB.

Iznad svega, potrebne su dalje strukturne reforme, uključujući i one usmjerene na poboljšanje efikanosti javnog sektora, povećanje zaposlenosti i fleksibilnosti na tržištu rada, poboljšanje institucionalnog i preduzetničkog okruženja, i borbu protiv sive ekonomije, ocjenjuje ECB. U Banci naglašavaju da je od krajnje važnosti da takve reforme budu ubrzane sada kada je Hrvatska ušla u EU.

„Samo na taj način učestvovanje u EU biće katalizator razvoja Hrvatske u prosperitetniju privredu. Ostvarenje toga uveliko će zavisiti od političke volje, socijalne koheziji i plodonosnog partnerstva sa evropskim institucijama i ostalim zemljama članicama“, zaključuje se u članku objavljenom u najnovijem mjesečnom biltenu ECB-a.