Otvorena 5. konferencija o urbanom planiranju: Sarajevo epicentar regionalnog dijaloga

U Sarajevu je danas počela peta konferencija o urbanom planiranju i regionalnom razvoju u organizaciji Udruženja konsultanata inženjera BiH.

Okupljanjem stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja, inženjeringa, istraživačkog sektora, predstavnika vlasti i organizacija civilnog društva iz BiH, regiona i Evropske unije, konferencija je otvorila prostor za razmjenu znanja i zajedničko promišljanje budućnosti urbanih sredina.

Konferenciju je otvorio predsjednik UKI BiH, prof. dr. Ešref Gačanin, koji je ukazao na ključne pravce razvoja: "Neophodno je jačati održivu urbanizaciju i integrisano prostorno planiranje, u skladu s globalnim ciljevima koje dijelimo s ostatkom svijeta. Urbana politika danas predstavlja jedno od ključnih razvojnih usmjerenja Evropske unije, koja ulaže značajne napore kroz dokumente i aktivnosti usmjerene ka kvalitetnijem prostornom uređenju."

Govoreći o tematskim okosnicama konferencije, dr. Siniša Trkulja osvrnuo se na povezanost izazova u BiH sa širim evropskim kontekstom:

"U naredna dva dana bavit će se temama koje su u mnogome slične našim, što potvrđuje da govorimo istim jezikom urbanih politika."

U sklopu konferencijskog programa predstavljeni su primjeri dobrih praksi, među kojima se posebno izdvojila prezentacija Sabine Mujkić iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije. Ona je govorila o iskustvima Barcelone s modelom Superblokova, koji podrazumijeva ograničavanje motorizovanog saobraćaja i transformaciju ulica u prostore za ljude:

"Superblok predstavlja oblik urbane regeneracije u kojem se značajno ograničava motorizovani saobraćaj, a prostor se vraća ljudima; pješacima, biciklistima, djeci i zajednici. Prvi funkcionalni modeli razvijeni su još 1993. godine, ali je tek 2015. Barcelona institucionalno podržala koncept i integrisala ga u gradske razvojne planove. Rezultati su vidljivi kroz smanjenje zagađenja, manje buke, više fizičke aktivnosti i općenito zdravije urbano okruženje."

O ulozi međunarodnih organizacija u podršci gradovima govorila je Samra Ramić iz Sekcije za okoliš i klimatsku sigurnost Misije OSCE-a u BiH. Istakla je kako ova misija aktivno radi sa institucijama i lokalnim zajednicama na jačanju otpornosti:

"OSCE kroz projekte urbanog razvoja podržava gradove u jačanju otpornosti na klimatske promjene putem inovativnih i održivih rješenja. U BiH radimo s institucijama i lokalnim zajednicama na integraciji klimatskih aspekata u planske dokumente, razvoju alata za participativno planiranje i podršci tranziciji ka zelenijim i otpornijim gradovima."

Iskustvo Zagreba predstavila je Nives Mornar iz gradske uprave, osvrnuvši se na aktivnosti nakon potresa i strateške pravce razvoja urbanog prostora:

"U izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Zagreba nastojimo primijeniti nove trendove integriranog i održivog planiranja. Naša je vizija grad koji spaja tradiciju i inovaciju – koji je istovremeno pametan, zelen, ali i osjetljiv na naslijeđe. Nakon potresa, kroz Program cjelovite obnove, ugradili smo principe održivosti, a sada ih dodatno osnažujemo kroz strateške izmjene GUP-a."

Akademski pogled na planiranje prostora predstavio je dr. Adi Muminović s Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. On je ukazao na promjene u načinu korištenja javnog prostora i važnost odgovora planerske struke na nove društvene matrice:

"U urbanom planiranju danas svjedočimo nestanku javne domene, fragmentaciji prostora i gubitku osjećaja zajedničkog građenja prostora. Tehnološki razvoj i promjena društvenih matrica utiču na to da urbani prostor postaje novi prirodni prostor za nove generacije. Planeri moraju pronaći šansu da odgovore na ove promjene i vrate integraciju kao suštinu planiranja."

Time je otvoren tematski okvir unutar kojeg će se narednih dana govoriti o konkretnim alatima za održivo upravljanje prostorom. U fokusu su i primjeri kako se u praksu uvode integrisani urbanistički modeli, ali i načini na koje se građani uključuju u donošenje odluka koje oblikuju njihove ulice, naselja i gradove.​

Tokom dvodnevne konferencije bit će predstavljene brojne teme, od procesa konurbacije i izrade urbanističkih planova, preko zelene tranzicije, otpornosti gradova i održivog upravljanja resursima, do primjene savremenih tehnologija i vještačke inteligencije u urbanizmu. U fokusu su i međunarodne inicijative poput EU Net Zero misije, kao i integracija kulturnih, turističkih i ekonomskih potencijala u planiranju urbanog razvoja. Kroz multidisciplinarni pristup, učesnici i učesnice će razmijeniti iskustva i ponuditi nove perspektive za oblikovanje gradova budućnosti.