.jpg)
Njemačko gospodarstvo je u prvom kvartalu postiglo izuzetan rast. U drugim zemljama zone eura nipošto nije tako dobro, makar ima zemalja gdje nije tako loše kao što su mislili da će biti, piše Deutche Welle.
Njemački ured za statistiku je objavilo kako je ovdašnje gospodarstvo u prvom kvartalu naraslo za 0,8%, što je najbolji rezultat od početka 2011. godine. Treba uzeti u obzir kako je ovdašnje gospodarstvo u posljednjem kvartalu 2013. naraslo za “samo” 0,4% što znači da i rast postaje sve brži i snažniji.
Ipak, nisu sve brojke dobre, niti za Njemačku, a još manje za Europu. Dok Nijemci slave, u zoni eura je rast ispao i manji nego što se očekivalo i ispao je samo 0,2% – očekivalo se barem desetinka postotka više. Ali nasuprot Njemačkoj stoji Francuska čije je gospodarstvo ostalo na istoj razini kao i na koncu prošlog kvartala. Još je lošije u trećoj po veličini gospodarskoj sili zone eura, Italiji čiji se BDP smanjio za 0,1%.
I Španjolska se može radovati porastu od 0,4%, makar se u drugim zemljama pogođenim krizom nastavlja tužna priča: gospodarstva i Portugala i Cipra su se u prvom kvartalu smanjila za 0,7%. U Grčkoj pak slave i recesiju i pad od 1,1% jer se očekivao pad od barem 1,5%. Ako se pogleda čitava Europska unija, gospodarski rast je ispao tek nešto bolji od prosjeka zone eura: 0,3%.
Tu se osobito ističe gospodarstvo Velike Britanije koje se sve bolje oporavlja i po stopi rasta i po stopi nezaposlenosti. Barem po pokazanim statističkim vrijednostima, ne ide loše niti zemljama poput Poljske ili Mađarske. Za Hrvatsku iz nekog razloga Eurostat nije objavio statistiku za prvi kvartal.
Zbog blage zime se već u prvom kvartalu ‘ispucao’ rast kojeg obično donose građevinci tek u drugom kvartalu.
Iako njemački ured za statistiku još nije objavio cjelovitu analizu ove lijepe stope rasta, već se može vidjeti i jedna druga činjenica: Njemačka za svoj gospodarski rast prije svega mora zahvaliti – Nijemcima. Obzirom na sićušne kamate koje nude banke, jedva da se uopće isplati štedjeti. I nezaposlenost se ovdje drži u granicama tako da se nastavlja potrošnja. To su shvatili i u njemačkim tvrtkama tako da se i investira, iako nisu nestale baš sve brige.
Glavni ekonomist ESB-a Praet razmišlja i o drugim metodama, kako konačno novac ‘odvući’ do ulaganja.
I Europska središnja banka treba odlučiti, što učiniti kod tako neravnomjerne stope rasta kroz čitavu zonu eura. Obzirom na prosječan rast, namjerava se još više sniziti temeljna kamatna stopa. Doduše, ona je već na povijesno niskoj razini od samo četvrtine postotka, ali ekonomist ESB-a Peter Praet razmišlja na primjer o dužim rokovima za posudbu novca komercijalnim bankama. Na stolu je čak i ideja negativne kamate za novac banaka koje žele pohraniti kapital u središnju novčarsku instituciju umjesto da ga pošalju na tržište.
Jer čuvari eura u Frankfurtu neumorno ponavljaju kako, bez obzira na dobre rezultate u Njemačkoj, nema realne opasnosti od inflacije. Ovog travnja je stopa poskupljenja u zoni eura bila samo 0,7%. Obzirom na takvu konstelaciju – i dalje jeftin novac plus gospodarski rast – ne čudi dobro raspoloženje špekulanata burze u Frankfurtu.
