Francuska štedi smanjenjem broja regiona

Novi francuski premijer Manuel Vals predložio je da se broj regija u zemlji prepolovi do 2017. godine u cilju štednje, čemu su se neki oštro usprotivili, pogotovo u područjima sa snažnim povijesnim identitetom.

Ujedinjenje regije čini se kao logičan način da se uštedjeti novac na birokraciji ali ga Francuzi uglavnom podržavaju samo ako se ne radi o njihovoj regiji. O novoj upravu podeli Francuske razmišljala je i prethodna vlada ali nije daleko odmakla na tom planu. U nekim regijama nisu spremni na ujedinjenje sa susjedima u strahu od gubljenja kulturnog identiteta, ekonomskih ili socijalnih povlastica dok u drugim vide velike prednosti "ukrupnjavanja“ administrativnih entiteta.

 Istraživanje obavljeno tokom februara i marta, koje je obuhvatilo više od pet hiljada građana, pokazalo je da 68 posto Francuza vjeruje da je smanjenje broja regiona neophodno ali da 77% odbacuje mogućnost da "nestane" baš njihov region.

"Vidjet ćemo (na tome) ko su pravi reformatori, a ko konzervativci" , rekao je nedavno za nacionalnu TV predsjednik Francuske Francois Hollande.

On inače nastoji "popraviti" svoj ​​imidž čovjeka koji se plaši nepopularnih reformi čiji je cilj smanjenje troškova koje su, slažu se ekonomisti, preko potrebne Francuskoj.

Ideja o reformi administrativne podjele Francuske nije nova. O njoj je razmišljala i prethodna konzervativna vlada ali je nije provela, dijelom i zbog nemogućnosti dogovora o novoj karti regije.

Francuska je podijeljena na 22 regiona, više od 100 departmana i ne manje od 36.000 općina. Vlada želi broj regija svede na 11 ili 12 ali još nije odlučeno o detaljima. Francuske prekomorske teritorije neće biti predmet reforme.

Prijedlog je "udario" na tradicionalnu povezanost građana Francuske s njihovim regijama i naišao, u nekim slučajevima , na snažno protivljenje " podjeli vlasti sa susjedima".

U Alzasu, koji se na istoku graniči s Njemačkom 61 posto anketiranih u istraživanju kaže da ne želi da se ujedini sa susjednim Lorenom koji je propatio zbog velikog pada rudarstva i metalurgije.

"Ako se to dogodi, mi ćemo urušiti naš lokalni propis koji nam sada daje dva dodatna državna praznika i bolje zdravstvo", kaže 55- godišnji stanovnik Strasbourga, glavnog grada Alzasa, Jean Miller (Jean Muller).

Alzas je lokalno zakonodavstvo naslijedio iz vremena kada je bio dio Njemačke, do kraja Prvog svjetskog rata.

 Ako se regioni ujedine, "siromašni građani Lorena će naći svoj ​​interes da dobivaju subvencije (od novog regiona) dok će bogatiji Alzas plaćati najveći dio lokalnih poreza", smatra Miller.

S druge strane, reforma administrativne podjele pruža mogućnost da se isprave neke stvari iz prošlosti za koje dio građana misli da su bile pogrešne.

Tako se u travnju u Nantu, dijelu regije Loire, okupilo oko 10.000 ljudi tražiti ujedinjenje sa Bretanje. Novi skup planiran je za sredinu maja.

Nantes je bio dio Bretanje do 1956. godine, kada je reformom stvoren današnji region. Ipak kultura Bretanje prisutna je sve ove godine u Nantu, recimo kroz kuhinju ili tradicionalne plesove.

"Imamo dva velika grada, Nantes i Rene. Tako su blizu i oba su privlačna. Oni su dijelovi različitih regija, što ih tjera da se natječu između sebe a to vodi većoj javnoj potrošnji. Ako bi oba bila u Bretanji, mogli bi raditi zajedno", kaže glasnogovornik jedne od grupa koje su organizirale okupljanje u Nantu Jonathan Gijom (Jonathan Guillaume).

Istovremeno neki u Normandiji strahuju da bi Bretanja mogla "uzme" poznati manastir Mont Saint - Michel  koji godišnje posjeti tri miliona ljudi ,a predmet je spora između dvije regije već dugo.

S druge strane, neki građani Francuske zalažu se za ujedinjenje dva administrativna entiteta - Gornje i Donje Normandije, u jedan region.

 "Želimo region postavljen na racionalnim zemljopisnim i povijesnim kriterijima" , kaže član grupe "Dobrodošli u Normandiju" Philippe Cleris.

"Moramo 2014. uradimo ono što smo učinili 1790. godine", rekao je Kleris misleći na vrijeme po izbijanju Francuske revolucije kada je ustrojen sustav francuskih departmana koji se koristi i danas.

Za sada samo nekoliko regija pokazuje spremnost za ujedinjenje. Takvi su Burgunja i Franche - Komt na istoku Francuske.

Prvi čovjek Burgunje Francois Patriat rekao je nedavno na konferenciji za tisak da su ciljevi ujedinjenja smanjenje troškova i veća privlačnost regije, posebno firmama.

"Oba regiona imaju snažan identitet, zato nema razloga da nestanu", kaže  Marie - guit Dufay iz regije Franche - Komt.

"Nećemo dirati naš sir 'Komt', naše visno ili naše kobasice Morteau, dodala je ona.