Francuska ima 153 poreza koje guše privredu

Francuski BDP niži je za osam posto od njemačkog, iako su prije nekoliko godina bili podjednaki, jer su Francuzi ostali uspavani na lovorikama iz prošlosti, pa se i privreda sporo oporavlja od krize. U najboljem slučaju u 2016. će rasti za 1,5 posto što je jedva dovoljno za smanjenje nezaposlenosti koja stalno raste i dosegla je oko devet posto, smatra Christopher Dembik, ekonomski analitičar iz Saxo Banke, prenosi Index.hr.

Za razliku od komšija, Francuzi će izgleda najmanje profitirati od trenutnog povoljnog ekonomskog okruženja s iznimno niskim kamatnim stopama, slabim eurom i dvostruko jeftinijom naftom. U periodima francuskog ekonomskog zamaha, od 1986. do 1990. i od 1997. do 2001., ključan je bio tehnološki napredak i finansijska inovativnost. Finansijska liberalizacija bila je pokretač za prosječni godišnji rast od 3,4 posto u prvom, a ekosistem oko interneta ubrzavao je razvoj u drugom periodu. Tehnološke inovacije su i dalje prisutne, ali bez značajnog pozitivnog utjecaja na najvažnije industrijske sektore i privredu u cjelini, navode iz Saxo Banke.

Najveći problem niska stopa privatnih investicija: Imaju 153 različita poreza

"Najveći izazov za francusku privredu je niska stopa privatnih investicija i unatoč dogovoru države s privatnim sektorom, investicije će sigurno ostati na nižem nivou od onih u vremenu prije krize, u sljedećih dvije-tri godine. Bez profitabilnosti kompanije ne mogu ulagati u operativne troškove i investicije, a profitabilnost je ozbiljno ugrožena još od 80-ih godina radi ogromnog i kompleksnog poreznog sistema", ističe Dembik i pojašnjava da preduzeća u Francuskoj moraju platiti 153 direktna ili indirektna poreza, u usporedbi s 55 u Njemačkoj.

Samo smanjivanje poreza može pomoći malim i srednjim preduzećima i obrnuti trendove. Primjerice, smanjivanjem poreza na prihod na 33,3 posto, mala i srednja preduzeća dobiće komparativnu prednost u odnosu na velike firme s obzirom da one ionako imaju više znanja i novca da se snađu u zakonskoj regulativi i plate manje poreza, misli Dembik.

No, u Francuskoj nema političke želje za reformama, a Francois Hollande izabran je zbog najavljenog rasta i zadržavanja velikog broja zaposlenih u javnom sektoru, a ne radi mjera štednje. EU pritisci jedva da pomažu u provođenju iznimno slabih reformi, a približavanjem predsjedničkih izbora ionako će jačati taktika 'wait and see'. Francuzima ide na ruku što im situacija u državi još nije toliko problematična da bi ambiciozne reforme bile nužne jer, unatoč rastu od samo jedan posto, Francuska je i dalje jedna od najbogatijih država.

Socijalisti ne žele reforme

Trenutna parlamentarna većina francuskih socijalista zbog prijetnje s krajnje desnice, vrlo vjerojatno neće ništa preduzeti u sljedeće dvije godine, a moguće je da će se i dodatno udaljiti od Hollandeove vlade i umjerenih reformi, samo da bi zadržali mjesta u parlamentu. Za to vrijeme, iako s rastom, francuska ekonomija zaostajat će za oporavkom u ostatku Europe, smatraju u Saxo Banci.

Dugoročno gledano ima nade za Francusku jer se tvrtke i trendovi polako mijenjaju, unatoč predrasudama i tradiciji. Stranci na rukovodećim pozicijama u francuskim tvrtkama više nisu hereza, kao što je to bilo prije desetak godina. Iako su općenito neskloni rizicima, postaju svjesni da država blagostanja više nije održiva zbog demografskih pritisaka na tržište rada i penzioni sistem te visokog javnog duga, pa i ministar finansija Emmanuel Macron poručuje poduzetnicima i stranim ulagačima da će i država preuzimati više rizika, kako se i oni odlučuju na rizike u poslovanju, poručuju iz danske investicijske banke.