Hrvatska dobila novu vladu

Sabor Hrvatske podržao je većinom glasova vladu premijera Tihomira Oreškovića poslije više od dva mjeseca od parlamentranih izbora.

Poslije cjelodnevne rasprave, za izbor vlade desnog centra glasalo je 83 poslanika, 61 je bilo protiv, a pet uzdražnih. Bilo je prisutno 149 od ukupno 151 poslanika.

Uoči glasanja od podrške vladi odustao je kreator ekonomskog programa Mosta, poslanik Ivan Lovrinović, koji je rekao da je Mostov program prepravljen do neprepoznatljivosti i da se osjeća izigranim.

Uz poslanike Domoljubne koalicije koju vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Mosta, vladu su podržala i po dva poslanika stranke zagrebačkog gradonačenika Milana Bandića i Branimira Glavaša, koji je prvostepeno osuđen za ratne zločine.

Za vladu je glasao i dio poslanika manjina, njih od ukupno osam.

Predstavljajući program svoje vlade, Orešković je kao glavne ciljeve istakao poboljšanje ekonomskih i društvenih prilika, kao i podizanja životnog standarda građana.

Izglasavanjem nove vlade poslije četiri godine vlade koalicije lijevog centra na vlast se vratio desni centar na čelu sa HDZ. Potpredsjednici vlade su lideri HDZ i Mosta Tomislav Karamarko i Božo Petrov s tim da Karamarko ima ovlašćenja zamjenika premijera.

Oreškovićev kabinet ima 20 ministara, od koji samo tri žene, a veliki broj njih je malo poznat široj javnosti.

Ministar finansija biće Zdravko Marić, koji dolazi iz Agrokora, privrede Tomislav Panenić (Most), a spoljnih i evropskih poslova Miro Kovač (HDZ).

Ministar odbrane je Josip Buljević (HDZ), a unutrašnjih poslova Vlado Orepić (Most).

HDZ-ov Mijo Crnoja izabran je za ministra branitelja, uprkos ideji o osnivanju "registra izdajnika nacionalnih interesa i agresora" koja je izazvala velike kritike u dijelu javnosti.

Uz Crnoju, najviše kritika javnosti, ali i opozicije izazavo je novi ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji je ranije rekao da je antifašizam floskula i da je rat iz 1990-ih jedini iz kojeg su Hrvati u 20. vijeku izašli kao istinski pobjednici.

O tome se vodila i ključna rasprava u Saboru, a politički analitičari u prvim reakcijama ocjenjuju da su ideološke podjele zasjenile ekonomski dio programa mandatara koji ne sadrži konkretne mjere za oporavak privrede.