Hrvatska najzaduženija od novih članica EU

EU / EKONOMIJA

Hrvatska najzaduženija od novih članica EU

Hrvatska nije izolovan slučaj po rastu javnog duga u Evropi u jeku koronakrize. Povećanje javnog duga u ovoj je godini prisutno u svim članicama.

28.12.2020. 09:16 Izvor: / Index.hr

Zagreb - Koornakriza je Hrvatsku dovela na sam rub prezaduženosti, a dugove stvorene tokom pandemije, i one iz prethodnog perioda, otplaćivaće i generacije koje dolaze.

To je zaključak koji se može izvući iz posljednjih dostupnih podataka o stanju duga države, kao i o spoljnom dugu zemlje, piše Index.

Prema posljednjim procenama evrostatističara dug sektora države, u koji, osim države, ulaze i lokalne vlasti te vanbudžetski fondovi, krajem juna je dosegao vrijednost od 85.3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Očekivanja analitičara Rajfajzena pokazuju da bi Hrvatska kraj 2020. godine trebalo da dočeka s javnim dugom u visini 87.1 odsto BDP-a.

U ovoj godini država će jako povećati zaduženja

Pojednostavljeno, krajem 2020. godine javni dug bi trebalo da iznosi oko 391.7 milijardi kuna (oko 51 milijardu evra), ili 26.8 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Tada je, naime, sektor države dugovao, pokazuju podaci makroekonomista Rajfajzena 292.9 milijardi kuna, ili 72.8 odsto hrvatskog BDP-a.

Hrvatska nije izolovan slučaj po rastu javnog duga u Evropi u jeku koronakrize. Povećanje javnog duga u ovoj je godini prisutno u svim članicama.

Mnoge članice Unije imaju i znatno veći nivo javnog duga od Hrvatske. Tako je, na primjer, sredinom godine, prema podacima Evrostata, javni dug Grčke iznosio čak 187.4 odsto BDP-a, Italije 149.4 odsto BDP-a, Portugala 126.1 odsto BDP-a, Belgije 115.3 odsto BDP-a, Francuske 114.1 odsto BDP-a, Kipra 113.2 odsto BDP-a, a Španije 110.1 odsto. Sve te zemlje u prvoj polovini ove godine znatno su povećale javni dug.

Rastu i dugovi ostalih članica EU, ali one su bogatije i razvijenije od Hrvatske

Ipak, odstoji nekoliko razlika između njih i Hrvatske. Za početak, te države su razvijenije od Hrvatske, što će im, kažu ekonomisti, ipak omogućiti lakšu otplatu dugova.

Nadalje, sve su one već u evrozoni, što im koristi i u politici zaduženja, dok se Hrvatska tek kvalifikuje za uvođenje jedinstvene evropske valute, za šta je jedan od uslova i svođenje javnog duga na 60 odsto BDP-a.

Vredi spomenuti, kako piše Index, i da Hrvatska ima najveći nivo javnog duga među novim članicama EU na istoku kontinenta.

Tako je, na primjer, javni dug Slovenije krajem juna, prema podacima Evrostata, iznosio 78.2 odsto BDP-a, Mađarske 70.3 odsto BDP-a, Rumunije 41.1 odsto BDP-a, a Bugarske 21.3 odsto BDP-a.

Najmanji javni dug među novim članicama i u EU sredinom ove godine je imala Estonija, 18.5 odsto BDP-a. Inače, zemlje “Nove Evrope” se razvijaju brže od Hrvatske, a po stupnju dosegnutog razvoja još je samo Bugarska iza Hrvatske.

Rast javnog duga posljedica pomoći države privredi, ali i nesprovedenih reformi

Velik rast javnog duga u Hrvatskoj i drugim zemljama najprije je posljedica koronakrize i mera koje su države preduzimale kako bi svoje privrede održale “iznad vode”.

Ali, ekonomisti već godinama upozoravaju da je rast javnog duga u slučaju Hrvatske i posljedica nesprovođenja reformi koje bi smanjile javnu potrošnju.

To potvrđuje i podatak Evrostata da je javni dug još 2009. godine iznosio 48.7 odsto BDP-a.

“Visina javnog duga, koji se kod nas bliži nivou od 90 odsto BDP-a, je veliki problem. Uopšteno se smatra da je javnim dugom iznad 60 odsto BDP-a teže upravljati, a i jedan od kriterijuma Mastrihta govori o tom nivou javnog duga. Naravno, kod velikih i bogatijih država lakše je upravljati i većim javnim dugom nego što je to slučaj s Hrvatskom, koja je mala ekonomija i ima male stope privrednog rasta te je najzaduženija u istočnoj Europi”, ocjijenjuje za Index ekonomski analitičar Damir Novotni.

Veći prihodi od privatizacije olakšali bi dužničku poziciju

Dodaje kako će Hrvatskoj biti teško da vraća takve dugove. Stoga preporučuje ubrzanje privatizacije što bi državi omogućilo da se riješi barem dela duga. Slično su, kaže, napravile i pojedine druge zemlje. Pritom podsjeća da se vrednost državnih udijela u kompanijama procenjuje na 30 do 35 milijardi evra.

"Vlada raspolaže velikom imovinom u kompanijama, ali je ne prodaje, iako joj je ubrzanje privatizacije preporučila i Evropska komisija. Zaista ne znam zašto imamo 39 strateških poduzeća, dok ih druge, razvijenije i bogatije zemlje imaju daleko manje. Kod nas je velik otpor privatizaciji, a sad bi bio trenutak za prodaju udijela u pojedinim kompanijama na berzi jer ulagači traže u šta bi mogli ulagati. I Austrija, Mađarska i Slovenija su privatizovale neke od svojih ključnih kompanija", poručuje Novotni.

Koronakriza je donijela i rast spoljnog duga zemlje, koji, osim duga države prema spoljnim poveriocima, obuhvata i dugove kompanija i banaka. Krajem avgusta, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) na koje se pozivaju analitičari Rajfajzena, hrvatski spoljni dug iznosio je 41.1 milijardu evra, što je 216.6 miliona evra više nego krajem prošle godine.

"Uz blago povećanje u apsolutnom iznosu, snažan pad privredne aktivnosti podigao je relativni pokazatelj spoljne zaduženosti do nivoa od gotovo 80 odsto BDP-a na kraju prve polovine 2020. godine. Posljedica je to u najvećem dijelo rasta zaduživanja države", upozorava se u dnevnoj ekonomskoj analizi.

Analitičari Rajfajzena dodaju i kako očekuju da će spoljni dug do kraja godine preskočiti 85 odsto BDP-a. Preciznije, njihove ranije prognoze govore da će kraj godine Hrvatska dočekati sa spoljnim dugom od 86 odsto BDP-a.

Na to će najviše uticati pad privrede čija će posljedica biti i povećanje udijela ino-duga u BDP-u. Inače, prema podacima Rajfajzena spoljni dug Hrvatske je krajem prošle godine iznosio 75.7 odsto BDP-a. Time je, napominju makroekonomisti, zaustavljen dugoročni trend smanjivanja spoljnih neravnoteža Hrvatske.

"U tom kontekstu, pojačavaju se rizici za inostranu poziciju što otvara pitanje stabilnosti i zadržavanja kreditnog rejtinga u investicionom razredu", zaključuju analitičari.

Sporije će se razvijati zbog velike zaduženosti

Napominju i da ne očekuju probleme u otplati dugova, kao i da će početkom oporavka u slijedećoj godini doći do smanjenja udijela spoljnog duga u BDP-u.

Prema njihovim ranijim prognozama, taj bi dug u slijedećoj godini trebalo da padnena 85.8 odsto BDP-a. Očekuju i smanjenje udijela javnoga duga u BDP-u u 2021. godini, na 83.6 odsto BDP-a.

Treba naglasiti, piše Index, kako pad udijela dugova u BDP-u neće biti toliko posljedica smanjenja dugova koliko očekivanog povećanja BDP-a. Naravno, pod pretpostavkom da oporavak u 2021. godini ne zakoči pandemija koronavirusa. Kakav god scenario u narednim godinama bude čekao, dugove treba vraćati, i to ubrzano, zbog priprema za ulazak u evrozonu. To će, upozoravaju ekonomisti, usporiti dinamiku razvoja zemlje, navodi Index.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU