Investicije / NEKRETNINE

Profesori u Banjaluci upozoravaju: "Sudbina Skoplja može snaći i naš grad"

31.05.2021. 08:21 / Izvor: N1

Skele, armatura, žuti šljemovi... Gradilište na svakom dijelu grada. Potražnja za stanovima u Banjaluci raste. Korona nije uticala na oblast građevinarstva.

"Građevinarstvo u RS, visokogradnja, stanogradnja u većim centrima u RS u posljednjih par godina bilježi ozbiljan rast", kazao je Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Ozbiljno je skočila i cijena kvadrata stambenog prostora. Najjeftiniji stanovi su od 2000, najskupji i preko 3000 KM. Na cijene je uticao skuplji građevinski materijal.

"Poskupljenja (materijala) se kreću od par procenata pa do 55 posto", rekao je Petrović.

Mnoga su "otvorena gradilišta" bez detalja o investitoru i namjeni objekta. "Rupa" u centru Banjaluke i dalje je enigma.

Za lokaciju poznatu u Banjaluci kao rupa tri puta je mijenjan idejni projekat. Niko ne zna šta se konkretno ovdje gradi, kolike spratnosti. Možda nešto više detalja imaju investitori, poznati banjalučki biznismeni i neimari Savić, Milanović i Malbašić.

Gradonačelnik Draško Stanivuković u kampanji za to mjesto bio je protiv rušenja na lokaciji Kino Kozara. Često je kritikovao i druge projekte i ukazivao na postojanje “građevinske mafije”. Danas, ipak , traži kompromise.

"Sve probleme koje imamo u Banjaluci poprilično su naslijeđeni. Umnogome su mi ruke vezane kao gradonačleniku i gradskoj administraciji, ostaje nam pregovaračka sposobnost sa investitorima i prije svega njihova dobra volja", izjavio je Stanivuković.

Zgrada nekadašnjeg giganta Čajevca, nadomak Banskog dvora, srušena je do temelja. Na lokaciji će nići Bijeli dvor. Za struku sporan sa mnogo aspekata.

"Prosto, sa cijenom kvadrata, skaču i želje. Na osnovu onoga što možemo da vidimo, sumnjamo da ne samo da se arhitektonski, stilski ne uklapa, nego i da ne poštuje elemente regulacionog plana, iako će vam investitori reći da to nije tačno. Imate situaciju da pored nečega što je istorijski objekat, imate nešto što je neukusna kopija istorijskih stilova i pravite prostornu i kulturološku konfuziju", mišljenja je Ognjen Šukalo, profesor na AGF Banjaluka.

N1: U pismu ste rekli da se plašite da će Banjaluka doživjeti sudbinu Skoplja?

"Sudbina Skoplja je predmet globalnog ismijavanja. Neko ko je pokušao da jednom skromnom, nepoznatom gradu dodijeli grandiozne elemente. To nije nešto što je jedinstveno samo za Skoplje, ni za sad ovo novo u Banjaluci, to se kao tendencija može vidjeti i gradovima u regionu, ali i šire, to je nešto protiv čega kao struka treba da se borimo", odgovorio je.

Deset profesora Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci poslalo je otvoreno pismo povodom najavljene gradnje objekta “Bijeli dvor” u centru Banjaluke, preko puta Banskog dvora. Smatraju da će loše replike u pseudoistorijskom stilu, koje se dodvoravaju palanačkom ukusu, degradirati centar Banjaluke:

"Možda nam se, danas, nakon tri decenije izgradnje raznih "dvorova" duž puteva i sokaka, može činiti suvišnim da objašnjavamo da (pseudo)stilski stubovi, vijenci, lavovi i labudovi predstavljaju jedan bazični i svima prepoznatljiv kič. Izgleda, ipak, da nije suvišno; takva arhitektura sve češće nam se vraća, ovaj put umivena i dotjerana, tvrdeći da je vezana za "ekskluzivno". Možda najbolji skorašnji primjer – i najveću opomenu – imamo u Skoplju, gradu slučaju. Tamo je pomisao da se lokalni urbani identitet može nazor utvrditi lošim replikama istorijskih stilova u konačnici rezultovala time da je Skoplje danas predmet ismijavanja, kako stručne, tako i šire javnosti. Pišemo, između ostalog, da bismo upozorili da takva sudbina može snaći i naš grad".

PODIJELI:

TAGOVI:

neplanska gradnja

Banja Luka

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije