Analizirana mogućnost gradnje malih hidroelektrana na kanalskom sistemu u Semberiji

Javna ustanova Vode Srpske analizirala je mogućnost gradnje sistema malih hidroelektrana na glavnom kanalskom sistemu u Semberiji, objavio je pomoćnik direktora ove ustanove Budimir Ignjatov.

Ova analiza pokazala je da se potpunim i sinhronizovanim upravljanjem kanalskim sistemom Drina-Glogovac-Dašnica-Majevički obodni kanal-Glavni obodni kanal-Sava, sa objektima malih hidroelektrana, može znatno unaprijediti regulisanje proticanja vode i spriječiti poplave, unaprijediti rad sistema za navodnjavanje i iskorisiti protok vode za proizvodnju električne energije, posebno jer se male hidroelektrane pouzdano dobro integrišu u lokalne eko-sisteme.

Ignjatov je naveo da je u skladu sa navedenim, posredstvom Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, pokrenuta procedura za ustupanje postojećeg Ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana na kanalskom sistemu, koji je Vlada Republike Srpske zaključila sa koncesionarom ABN Elektrane.

Ignjatov kaže da je, prema važećem ugovoru o koncesiji na kanalskom sistemu u Semberiji predviđena izgradnja četiri energetska objekta uvezana u sistem malih hidroelektrana - MHE ATC snage 100 kilovata i godišnje proizvodnje 0,556 gigavat-sati, MHE Vodozahvat snage 300 kilovata i godišnje proizvodnje 1,33 gigavat-sati, MHE Gradac snage 240 kilovata i godišnje proizvodnje 1,658 gigavat-sati, MHE Burum snage 480 kilovata i godišnje proizvodnje 3,144 gigavat-sati.

Za male hidroelektrane ATC i Burum, kaže on, prethodni koncesionar je pribavio građevinske dozvole, a za male hidroelektrane Gradac i Vodozahvat obezbijeđeni su lokacijski uslovi.

"Preuzimanjem ove koncesije JU Vode Srpske preuzela je sva prava i obaveze koje proističu iz navedenog ugovora o koncesiji, nastavila aktivnosti iz ugovora o koncesiji koje su započete, sa namjerom da u potpunosti realizuje koncesioni projekat", navedeno je u saopštenju.

Ignjatov je naveo i da izgradnjom i puštanjem u rad malih hidroelektrana JU Vode Srpske ostvari kompenzaciju sa Elektroprivredom Republike Srpske, za električnu energiju koju utroši prevashodno radom crpnih stanica uz Savski nasip, gdje je u periodu velikih poplava 2014. godine ostvarena potrošnja energije u iznosu od preko 800.000 KM.

On je dodao da je planirani povrat investicije od osam do 10 godina, nakon tog perioda Ustanova bi prihodovala značajna sredstva u budžet sa kojim bi se vršilo tekuće i investiciono ulaganje u vodoprivredne objekte širom Republike Srpske.

On je posjetio da su Javna ustanova Vode Srpske Bijeljina i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na području Bijeljine realizovali niz projekata na rekonstrukciji, obnovi i modernizaciji kanalske mreže. Ignjatov u svom radu, objavljenom na stranici Ustanove, kaže da su projekti realizovani s ciljem da glavna kanalska mreža bude dovedena u potpuno funkcionalno stanje kako za zaštitu od spoljašnjih i brdskih voda u periodima povodnjavanja, tako i za potrebe transporta voda zahvaćenih iz rijeke Drine namijenjenih za navodnjavanje u sušnim periodima godine.

Prema njegovim riječima, uloga kanalskog sistema Semberije je da prihvata i sprovodi vode sa slivnog područja kanala Glogovac i vlastitog sliva i odvodi u rijeku Savu, a ovim kanalom omogućeno je odvodnjavanje melioracionog područja Bijeljina, na površinama od 3.500 hektara.

Vodozahvatom na rijeci Drini, obezbijeđen je minimalni proticaj u kanalu od 10 metara kubnih u sekundi (maksimalni proticaj 30 metara kubnih u sekundi), za potrebe Semberije i to naselja duž toka i grad Bijeljina dobili su stalan tok, obezbijeđen je neophodan minimum proticaja u kanalu Dašnica za ispuštanje efluenta otpadnih voda grada i industrije grada Bijeljina - rekao je on.

Sagledavajući navedene tehničke i ostale elemente kanalske mreže Semberije, kaže Ignjatov, Strategije integralnog upravljanjama vodama, Strategije razvoja poljoprivrede Republike Srpske i ostale raspoložive projektne dokumentacije, provedenih istraživanja iz oblasti poljoprivrede i vodoprivrede na području Semberije, evidentne su mogućnosti razvoja irigacionih sistema korišćenjem postojećih vodnih i zemljišnih resursa u Semberiji.

"Po osnovu navedenih konstatacija može se zaključiti da postojeći kanalski sistem, sa vodozahvatom na rijeci Drini u postojećem stanju, posjeduje razvojni potencijal koga u što u kraćem roku treba iskoristiti", naglasio je on.

Prioritetna namjena kanala je zaštita od velikih voda ali ona je, kaže Ignjatov, od značaja u periodima nailaska poplavnih talasa, dakle to je periodično i praktično nepredvidivo.

"Ono što je veoma bitno je da ova prioritetna namjena ni u jednom trenutku ne može biti ugrožena radom ili namjenom drugih korisnika", naveo je Ignjatov i dodao da je druga namjena navodnjavanje, i ona spada u periodične, odnosno navodnjavanje se vrši u vegetativnom periodu počev od aprila zaključno sa krajem septembra.

Prema njegovim riječima, ovdje postoji realni dizbalanas, a to je da u periodu kada su prirodni dotoci najmanji, potreba za navodnjavanjem je najveća.

"Treća namjena je iskorišćenje energetskog potencijala vode u kanalima u cilju proizvodnje električne energije, a ova namjena je svrsishodna i moguća i odvijala bi se u toku cijele godine", kaže Ignjatov i dodaje da je zbog svega toga, JU Vode Srpske Bijeljina izvršila analizu mogućnosti gradnje sistema malih hidroelektrana na glavnom kanalskom sistemu u Semberiji.