RS kreće u izradu socijalne karte, raspisan tender za softver od 560.000 KM

Nakon višegodišnjih najava, probijenih rokova i donošenja posebnog zakona, Republika Srpska napravila je konkretan korak ka uspostavljanju Socijalne karte. Generalni sekretarijat Vlade RS raspisao je javnu nabavku za dizajn i implementaciju informacionog sistema koji bi trebao objediniti podatke o korisnicima gotovinskih naknada iz oblasti socijalne, boračke, invalidske i dječije zaštite.

Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 478.632,48 KM bez PDV-a, odnosno oko 560.000 KM sa PDV-om, koliko je Vlada Republike Srpske prethodno i planirala za ovu fazu projekta. Obavještenje o nabavci objavljeno je 18. augusta 2026. godine, postupak je otvoreni, a ugovor bi trebao biti realizovan u roku od najviše 122 dana od njegovog zaključenja. Predviđeno je i provođenje e-aukcije.

Predmet tendera precizno je definisan kao dizajn i implementacija informacionog sistema "Jedinstvena baza podataka o korisnicima gotovinskih naknada u oblasti socijalne, boračke, invalidske i dječije zaštite – Socijalna karta – faza 1".

Time projekat koji se u Republici Srpskoj najavljuje još od kraja 2022. godine prelazi u fazu konkretne nabavke softverskog rješenja.

Šta će sadržavati prva faza Socijalne karte?

Iz tehničke dokumentacije vidljivo je da se ne radi samo o jednostavnom registru korisnika socijalne pomoći.

Novi informacioni sistem zamišljen je kao centralni sloj u kojem će se sinhronizovati i objedinjavati podaci iz različitih evidencija Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstva porodice, omladine i sporta, Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, Generalnog sekretarijata Vlade RS, Službe predsjednika RS i jedinica lokalne samouprave, kao i drugih institucija važnih za vođenje socijalne politike.

Sistem bi, između ostalog, trebao objediniti podatke o isplaćenim naknadama, ali i omogućiti stvaranje elektronske baze socijalno-ekonomskog statusa građana.

U tehničkoj dokumentaciji navodi se da će upravni postupci kojima se odlučuje o pravima građana i dalje ostati u postojećim informacionim sistemima centara za socijalni rad i drugih nadležnih službi. Socijalna karta će podatke tih sistema povezivati u jedinstvenu bazu socijalno-ekonomskog statusa.

Za svakog korisnika predviđeno je čuvanje historije ostvarenih prava i drugih socijalnih davanja, uključujući vrstu prava, period važenja, donesena rješenja, odbijene zahtjeve i razloge odbijanja.

Od prihoda i imovine do članova domaćinstva

Obim podataka pokazuje koliko bi budući sistem mogao biti značajan za određivanje stvarnog socijalnog statusa građana.

Predviđeni su osnovni identifikacioni podaci, prebivalište i historija njegovih promjena, obrazovanje, zanimanje, bračni status, podaci o supružniku ili vanbračnom partneru te članovima zajedničkog domaćinstva.

Posebno je značajno što tehnička dokumentacija predviđa mogućnost određivanja socijalno-ekonomskog statusa grupe povezanih osoba. Institucije bi mogle definisati koje elemente žele uključiti u obračun, poput primanja, nekretnina ili posjedovanja vozila.

Drugim riječima, cilj je da se pri odlučivanju o pomoći ne posmatra samo jedan izolovani podatak, nego šira ekonomska situacija pojedinca i domaćinstva.

Povezivanje baza otkriva i problem kvaliteta podataka

Tender otkriva i jedan od problema sa kojim se institucije trenutno suočavaju, a odnosi se na to da postojeće evidencije nisu uvijek međusobno usklađene.

U tehničkoj specifikaciji se navodi da analiza postojećih sistema pokazuje da adresni podaci nisu konzistentni, jer su unošeni slobodnim unosom umjesto korištenjem jedinstvenog registra adresa.

Od budućeg izvođača zato se traži rješenje koje će automatski pronalaziti odgovarajuću adresu u Adresnom registru Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Sistem bi trebao koristiti i druge službene evidencije. U dokumentaciji se, između ostalog, navode evidencije prebivališta i boravišta Ministarstva unutrašnjih poslova te matične knjige koje vode lokalne zajednice.

Zašto je Socijalna karta važna?

Osnovna ideja Socijalne karte jeste odgovoriti na pitanje koje postojeći fragmentirani sistem teško može riješiti: ko zaista prima pomoć, po kojem osnovu, koliko javnih sredstava dobija i ko je ostao izvan sistema iako mu je pomoć potrebna.

Kada je Nacrt zakona o socijalnoj karti 2025. godine bio u parlamentarnoj proceduri, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite objašnjavalo je da jedinstvena i centralizovana obrada podataka treba omogućiti efikasnije ostvarivanje prava, pravedniju raspodjelu javnog novca, identifikovanje novih korisnika i kvalitetnije kreiranje socijalne politike.

Praktično, povezivanje evidencija trebalo bi smanjiti mogućnost da ista osoba prima istu vrstu pomoći iz više izvora, dok druga osoba u jednako teškoj ili težoj situaciji ostaje izvan sistema.

Socijalna karta, međutim, nije važna samo za kontrolu korisnika. Centralizovani podaci trebali bi institucijama pokazati i ko nije obuhvaćen postojećim mjerama, što je posebno važno kod kreiranja novih programa pomoći i odgovora na krizne situacije.

Najavljena još 2022, trebala biti gotova do juna 2023.

Podsjetimo, izrada Socijalne karte našla se u ekspozeu Radovana Viškovića prilikom formiranja Vlade u decembru 2022. godine, kada je najavljeno da bi prva grupa zadužena za projekat trebala izraditi Socijalnu kartu do prve polovine 2023. godine.

U januaru 2023. formiran je tim za njenu izradu na čelu sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite Alenom Šeranićem, a 9. februara 2023. Vlada RS formalno je usvojila Informaciju o pokretanju projekta izrade Socijalne karte. Za izradu prijedloga projektnog zadatka tada je Ministarstvu finansija naloženo da osigura 250.000 KM bez PDV-a.

Višković je zatim u februaru 2023. najavio da bi Socijalna karta trebala biti završena do kraja juna te godine, navodeći i da će Svjetska banka staviti na raspolaganje dva IT stručnjaka koji bi trebali pomoći projektu.

Taj rok nije ispoštovan.

Krajem juna 2023. Višković je priznao da je rok bio "preoptimističan", ali je poručio da se na projektu nastavlja raditi.

Revizori 2024. upozorili da još nema ni zakona

Godinu kasnije projekat još nije bio završen.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS u reviziji učinka koja se bavila socijalnom zaštitom starijih osoba navela je da do sredine 2024. godine Zakon o socijalnoj karti nije bio donesen, niti je bilo izvjesno kada će Socijalna karta biti izrađena, koliko će koštati, iz kojih izvora će se finansirati i kakve će funkcionalnosti imati. Revizori su tada naveli i da su aktivnosti intenzivirane tokom 2023. te da se dio njih provodi u saradnji sa Svjetskom bankom.

U martu 2024. predstavljeni su dotadašnji rezultati projekta, a tada je ponovo naglašeno da je cilj pravednija raspodjela socijalnih prava i sprečavanje mogućnosti ostvarivanja pomoći po istom osnovu na više adresa.

Značajan pomak napravljen je tokom 2025. godine.

Narodna skupština RS je 26. marta 2025. usvojila Nacrt zakona o socijalnoj karti, nakon čega je u maju održana stručna rasprava.

Prijedlog zakona našao se pred poslanicima u julu 2025. godine. U obrazloženju je procijenjeno da će za uspostavljanje Socijalne karte biti potrebno oko šest miliona KM, uz dodatna ulaganja lokalnih zajednica i drugih institucija u tehničke kapacitete potrebne za povezivanje evidencija.

Zakon je usvojen u julu 2025. godine, ali ni time informacioni sistem nije automatski uspostavljen. Tokom 2026. i dalje se čekalo na njegovu praktičnu realizaciju.

U julu osiguran novac, u augustu raspisan tender

Konkretan korak napravljen je 16. jula 2026., kada je Vlada RS usvojila informaciju o statusu projekta i završnim koracima prve faze te zadužila Ministarstvo finansija da osigura 560.000 KM za nabavku softverskog rješenja. Generalni sekretarijat dobio je zadatak da provede javnu nabavku.

Vlada je tada pojasnila da prva faza podrazumijeva jedinstvenu bazu podataka o svim isplaćenim gotovinskim naknadama pojedincima u oblastima socijalne, boračke, invalidske i dječije zaštite.

Mjesec kasnije uslijedio je upravo tender koji je sada predmet nabavke.

Tender pokazuje da će budući izvođač morati raspolagati značajnim iskustvom i kadrovskim kapacitetima. Traži se najmanje jedan ranije realizovan ugovor za implementaciju softverskog rješenja ili informacionog sistema vrijedan najmanje 200.000 KM bez PDV-a.

Traži se i tim od najmanje deset stručnjaka, među kojima su voditelj projekta, poslovni analitičar, softverski arhitekta, administrator baze podataka, najmanje tri programera, UX/UI stručnjak te stručnjaci za testiranje i penetracijsko testiranje.

Od ponuđača se zahtijevaju i standardi odnosno ekvivalentni certifikati ISO 9001, ISO/IEC 27001, ISO 22301 i ISO/IEC 20000-1, što je posebno značajno s obzirom na osjetljivost ličnih i socio-ekonomskih podataka koje će sistem objedinjavati.

Ako postupak nabavke bude završen bez žalbi i drugih zastoja, izabrani izvođač će nakon potpisivanja ugovora imati najviše 122 dana za realizaciju prve faze.

To ipak neće značiti završetak kompletne Socijalne karte – riječ je tek o prvoj fazi sistema čija je ukupna uspostava ranije procijenjena na oko šest miliona KM.