U toku su aktivnosti na zaštiti i obnovi utvrde starog Bistričkog grada u Livnu

Istraživanje Efrem kule pored Livna početak je projekta koji se provodi u organizaciji Grada Livna, a kojim se planira zaštita, obnova i prezentacija utvrde starog Bistričkog grada ili Starog grada.

Osim Grada, u ovaj su projekt istraživanja uključeni i Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno (FMGG), a sve se odvija pod nadzorom Federalnog Zavoda za zaštitu spomenika u Sarajevu.

Inače, Stari grad u Livnu (Bistrički grad) proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a čine ga fortifikacioni obrambeni sustavi tadašnjeg vremena, uključujući bedeme i kule.

Pored Efrem kule terensko istraživanje Bistričkog grada u cilju konzervacije odvijat će se u narednom razdoblju i na kulama Veis i Klanac.

Prva kampanja arheološkog istraživanja na Efrem kuli provodila se tijekom listopada i studenoga ove godine nakon čega je uslijedilo dokumentiranje i zaštita istraženih ostataka arhitekture.

Uz voditeljicu arheološkog istraživanja arheologinju Mariju Marić Baković, muzejsku savjetnicu FMGG-a, na ovom projektu sudjelovao je i arheolog Filip Ćubela te od 6 do 8 radnika na terenu.

Efrem kula nalazi se na zaravni Teber koja je ujedno i prapovijesna gradina, a prema dosadašnjim rezultatima istraživanja obrambena kula kružnog tlocrta imala je prizemlje i najmanje jednu etažu, pojasnila je muzejska savjetnica Marija Marić Baković, dodavši kako su na prvoj etaži djelomično sačuvani otvori.

Od vrha sačuvanih zidova do temeljne stope kula je sačuvana u visini od oko 5,00 m. Promjer kule je 8,50 m uz debljinu zidova od 1,60 m. U konstrukciji zidova sačuvani su otvori za drvene grede. Ulaz u kulu s južne je strane, a do njega vodi kameno stepenište, dodatno je objasnila Marić Baković.

Po njezinim riječima, postoje indicije da je kula imala dvije građevinske faze, pri čemu je u drugoj došlo do zatrpavanja kule do nivoa ulaza.

"Sjeveroistočno uz kulu otkriven je kompleks zidova koji ukazuju na dodatno utvrđivanje kule u vidu bedema kojima je najveća širina zidova 2,65 m. Istraživanja u tom dijelu nisu završena te će se više podataka dobiti nastavkom istraživanja u drugoj kampanji", kaže Marić Baković.

Što se tiče materijala, ističe kako su najviše zastupljeni ulomci keramičkog posuđa i keramičkih lula te metalni dijelovi arhitekture (građevinski čavli, ključevi i sl.).