Milomir Ninković
Ugledni Sarajlija u Hrvatskoj gradi bolnicu od 50 miliona maraka
Milomir Ninković, ugledni Sarajlija koji je liječio Račana i Josipovića dao je otkaz u Munchenu i uskoro će postati šef privatne bolnice na 6500 kvadrata, a uz njega će tamo raditi još neki doktori svjetskog glasa.
Milomir Ninković, ugledni Sarajlija koji je liječio Račana i Josipovića dao je otkaz u Munchenu i uskoro će postati šef privatne bolnice na 6500 kvadrata, a uz njega će tamo raditi još neki doktori svjetskog glasa, piše Jutarnji list.
Izgradnja privatne bolnice u Čepinu, koja bi svoja vrata pacijentima trebala otvoriti krajem ove ili početkom sljedeće godine i u kojoj će u sljedećih godinu dana posao naći oko stotinu medicinskih radnika, jedan je od najvažnijih zdravstvenih projekata moderne Hrvatske.
Projekt potpisuju jedan ugledni liječnik svjetskog glasa i jedan od najuspješnijih i najbogatijih hrvatskih poduzetnika.
Na njemu su se, naime, udružili prof. dr. sc. Milomir Ninković, poznati svjetski stručnjak u području plastične i rekonstruktivne kirurgije, i Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, najveće poljoprivredne i prehrambene grupacije u Hrvatskoj.
Rođen u Modriči
Riječ je o privatnoj bolnici vrijednoj 25 miliona eura, koja će se prostirati na 6500 kvadrata i koja će pružati vrhunske usluge i liječenje na području plastične i rekonstruktivne kirurgije, urologije, dentalne medicine, oftalmologije i interne medicine.
Podsjetimo, Pipunić je rođen u Modriči. Nakon što je napustio BiH 1992. godine, Pipunić u Slavoniji pokrenuo biznis i osnovao tvrtku Žito.
Postao je vlasnik gotovo cijelog bivšeg Industrijsko poljoprivrednog kombinata Osijek, PPK Valpovo, PPK Orahovica, sedam velikih silosa i mlinova, osječke šećerane, te Tvornice ulja Čepin.
Njegova Žito Grupa posluje 25 godina i najveća je poljoprivredna i prehrambena grupacija u Hrvatskoj.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
