Nakon što su kupili projekat vjetroparka Ivan Sedlo, Slovenci promijenili naziv firme

Nakon što je ljubljanska firma Interenergo, koja je u vlasništvu austrijske kompanije Kelag, kupila krajem prošle godine projekat vjetroparka Ivan Sedlo, koji se gradi nedaleko od Sarajeva, firma je promijenila naziv, javlja Akta.ba.

Prethodna firma Suzlon Wind Energy BH d.o.o. koja je ishodovala sve potrebne dozvole i zvanično počela pripremne radove, sada nosi naziv Vjetropark Interwind d.o.o.

 

Na lokaciji Ivan Sedlo koju je ekipa portala Akta.ba posjetila prošle godine, gradit će se pet turbina. Radi se o pet pojedinačnih proizvodnih jedinica ukupne instalisane nazivne snage od po 5 MW. Pet vjetroturbina imat će ukupnu nominalnu snagu od 25 megavata (MW) i očekivanu godišnju proizvodnju od 65,7 gigavat sati. 

Vrijednost projekta izgradnje vjetroparka je 40,6 miliona eura, a očekuje se da će vjetroelektrana pokriti potrošnju više od 26.000 domaćinstava.

Prema ranijim prognozama, vjetroelektrana bi trebala biti priključena na mrežu 2025. godine. 

Za Interenergo je ovo prvi projekt vjetra na ovom području i treći projekt u portfelju projekata obnovljive energije. 

Kompanija je 2021. godine preuzela i 60 posto udjela u Vetroelektrane Čardakov Travnik, kompaniji koja će graditi vetropark snage 50 MW. Vrijednost ugovorenog kapitala u ovoj firmi je 28.125 KM, prenosi Akta.ba.

Do sada su izgradili jednu vetroelektranu u Hrvatskoj na području Jasenica pod Velebitoma, a gradi i u Severnoj Makedoniji vetropark Đevđelija snage 30 MW.

Kompanija, koja je prisutna uglavnom u Sloveniji i prostoru bivše Jugoslavije, kaže da razvojem projekata obnovljive energije u JIE pridonosi ubrzanju zelene tranzicije regiona iako većina regiona još nije deo EU i njene politike zaštite životne sredine.

Podsjetimo, Samir Džaferbegović, direktor firme Suzlon Wind BH ranije je za naš portal rekao da kao najveći developer rade po principu razvijanja projekta, pripreme gradnje i tu njihova uloga prestaje. 

"Ne dolazimo tamo gdje sve nije spremno, a uz novac koji imamo ne ostavljamo projekte nedovršene", kazao je tada Džaferbegović, napominjući da je za razvoj ovog projekta utrošeno 1,5 miliona eura za papirologiju.