Općina Stari Grad pokrenula izradu Glavnog projekta Bistrik-kule na Trebeviću

Općina Stari Grad Sarajevo raspisala je javnu nabavku za izradu Glavnog projekta Bistrik-kule na Trebeviću, ukupne vrijednosti 21.000 KM bez PDV-a. Riječ je o važnom koraku u pripremi obnove jednog od prepoznatljivih simbola sarajevskog oboda, s rokom izrade projekta od 90 kalendarskih dana od dana potpisivanja ugovora, javlja Akta.ba.

Šta podrazumijeva novi projekt

Prema pozivu koji je objavila Općina Stari Grad, izrada Glavnog projekta obuhvata kompletnu tehničku dokumentaciju — od tekstualnih i grafičkih priloga do svih potrebnih elaborata koji će definisati buduće radove na kuli.

Projekt mora sadržavati tehnički opis, predmjer i predračun radova, detaljan plan upravljanja građevinskim otpadom, kao i nacrte u skladu sa važećom zakonskom regulativom.

Također, bit će izrađeni elaborati o inžinjersko-geološkim i geomehaničkim karakteristikama tla, te glavni projekti arhitekture, konstrukcije, vodovoda i kanalizacije, elektro i mašinskih instalacija.

Sva dokumentacija mora biti izrađena u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta Federacije BiH i Uredbom o vrsti, sadržaju i kontroli investiciono-tehničke dokumentacije.

Ko može učestvovati

Projekt će se dostavljati u tri primjerka, u štampanoj i elektronskoj formi.

Pravo učešća imaju ponuđači koji su registrovani za djelatnost izrade tehničke dokumentacije, koji nisu osuđivani za krivična djela korupcije ili pranja novca, te uredno izmiruju porezne i druge obaveze. Potrebno je dokazati i da glavni račun nije bio blokiran u posljednjih šest mjeseci, kao i da ponuđač u posljednje tri godine ima barem jedan uspješno realizovan sličan ugovor u vrijednosti od najmanje 21.000 KM.

Od zvjezdarnice do tihe čuvarice grada

Bistrik-kula je sagrađena 1898. godine u doba vladavine Austro‑Ugarske monarhije, kao dio obrambenog sistema grada Sarajevo. Smještena je na padinama planine Trebević (oko 1.000 metara nadmorske visine) i pružala je strateški pregled nad dolinom Sarajeva.

Nakon Drugog svjetskog rata vojna funkcija je izgubila na značaju, a krajem 1960-ih kula je preuređena u astronomski opservatorij (Orion Astronomsko društvo), što je tada bio jedini takav objekat u Bosni i Hercegovini. Tokom rata u 1990-tim godinama objekat je pretrpio značajna oštećenja i opservatorij prestaje s radom.

Teleskopi su bili usmjereni ka nebu, a generacije studenata i astronoma posmatrale su zvijezde iznad grada koji nikada nije prestajao da svijetli.

Preuređenjem u astronomski centar, objekat je dobio novu ulogu — promicanje nauke, edukacije i kulture. Time je postao poseban dio kulturnog i naučnog naslijeđa BiH.

Bistrik kula je u posjedu Općine, dok drugi objekat pripada Kantonu Sarajevo​.