Podsticaji za uređenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj

Na području Gradiške, Laktaša i Srpca evidentirano je oko 2.000 hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Srpske, od čega se oko 700 hektara nalazi u Lijevče polju i Potkozarju, koji administrativno pripadaju gradu Gradiška.

Ove podatke predstavili su učesnici sastanka potencijalnih zakupaca održanog krajem oktobra u Novoj Topoli, kojem je prisustvovalo oko 70 mladih poljoprivrednika zainteresovanih za zakup i revitalizaciju neobrađenih površina. Skup su zajednički organizovali Odjeljenje za zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Mreža mladih agropreduzetnika i Poljoprivredni klaster GLS.

Prema navodima resornog ministarstva, zapuštene parcele obuhvataju više kategorija – od zemljišta koje je napušteno ili prekriveno korovom, do onog koje se nalazi na minskim poljima u Posavini i još uvijek nije privedeno namjeni.

„Vlada Republike Srpske, zajedno s nadležnim resorom, provodi identifikaciju svih napuštenih parcela. Nakon toga će biti ponuđena rješenja za njihovo privodjenje namjeni, kako bi bile ustupljene poljoprivrednicima. Time se ostvaruje višestruka korist – zemljište se vraća u upotrebu, a mladi dobijaju mogućnost da pokrenu ili prošire proizvodnju“, naveli su iz ministarstva.

Javni poziv je namijenjen poljoprivrednim proizvođačima do 40 godina starosti, a period zakupa kreće se od osam do 12 godina, osim u slučaju voćarstva, gdje zakup traje 25 godina, uz mogućnost produženja. Uređenjem zapuštenog zemljišta planira se povećanje obradivih površina i domaće proizvodnje.

Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, na području 19 lokalnih zajednica širom entiteta nalazi se oko 10.000 hektara zapuštenog zemljišta u republičkoj svojini.
Pored Gradiške, zapuštene parcele evidentirane su i u Srpcu, Šipovu, Bijeljini, Kozarskoj Dubici, Sokocu, Prnjavoru, Nevesinju, Šamcu, Rogatici, Trebinju, Pelagićevu, Modriči, Brodu, Derventi, Prijedoru, Laktašima, Rudom i Berkovićima, dok će se u ostalim opštinama evidencija provoditi naredne godine.

Gradiška se izdvaja kao pozitivni primjer u sprovođenju ovih aktivnosti – tokom 2025. godine uređeno je 35 hektara zapuštenog zemljišta, a Gradska uprava je taj proces finansijski podržala s 50.000 KM.

"Imamo veoma dobre primjere zakupa zemljišta, kao što je Gradiška. Na tom području 260 poljoprivrednika je u prethodne dvije godine dobilo zemljište u zakup", kazao je Saša Lalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

"Poljoprivrednici koji imaju registrovano gazdinstvo, zaključenjem ugovora o zakupu za korišćenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, ostvaruju pravo na podsticajna sredstva za krčenje i privođenje kulturi ovih parcela", objasnila je Jovana Kukrić, načelnica gradskog Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Uprkos pozitivnim primjerima, prema procjenama poljoprivrednih udruženja i podacima mjesnih zajednica, od 30 do 40 posto zemljišta u gradiškom kraju svake godine ostaje neobrađeno.

"Sela Mičije, Šimići, Kozara su potpuno zapuštena u poljoprivrednom smislu, a to se djelimično odnosi na Gornju Jurkovicu, Miljeviće, Jazovac, Čelinovac, Kijevce… To je, najvećim dijelom, posljedica migracija ili staračkih domaćinstava nesposobnih da obrađuju zemljište", smatraju mještani Turjaka.

Slični problemi prisutni su i u područjima uz Savu, Vrbas i Unu, gdje se proteže širok pojas obradivog, ali zapuštenog zemljišta, koje bi, prema ocjenama stručnjaka, moglo imati značajan proizvodni potencijal ako se adekvatno privede namjeni.