Građevinski radovi na pripremi izgradnje vjetroparka na planini Trusina, prvog u Republici Srpskoj, počeće na jesen, najavio je investitor projekta, firma "Eol prvi" iz Nevesinja.
Zlatko Mandžuka, direktor firme "Eol prvi", kazao je da su od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dobili ekološku dozvolu, izražavajući očekivanje da će iduće sedmice od opštine Nevesinje dobiti građevinsku dozvolu nakon čega će ući u geomehanička istraživanja za pripremu iskopa temelja.
"Prvi građevinski radovi bi realno trebalo da počnu na jesen. To neće biti obiman posao, kao kod drugih elektrana, jer ovdje u ukupnoj investiciji učestvuju sa svega desetak odsto uz radove priključka na elektromrežu, koji nose šest odsto investicije. Većina građevinskih radova će se, ipak, odvijati iduće godine, kada vjetropark bude podizan, što će biti brz proces jer će elementi za vjetrenjače biti sklapani na licu mjesta", kazao je Mandžuka ističući da će posao biti povjeren domaćim građevinskim firmama.
Vlada RS je u firmi "Eol prvi" u oktobru prošle godine dala koncesiju na 30 godina za izgradnju vjetroparka na lokalitetu Trusine, ukupne instalisane snage 51 megavat električne energije. Investicija vrijedna 150 miliona KM podrazumijeva izgradnju 17 vjetroturbina pojedinačne snage od tri megavata. Visina vjetroturbina iznosiće 84 metra sa promjerom krilnog rotora od 112 metara.
Mandžuka je naglasio da za realizaciju projekta ima podršku svih republičkih i opštinskih organa javne uprave, zbog čega je izrazio uvjerenje da će ispoštovati obavezu iz koncesionog ugovora o izgradnji vjetroparka do oktobra 2014. godine.
Branislav Miković, bivši načelnik opštine Nevesinje, za čijeg je mandata osnovana firma "Eol prvi", u kojoj opština ima tri odsto, a beogradsko preduzeće "Omega plus" 97 odsto vlasničkog udjela, kazao je da su sva istraživanja vjetropotencijala na Trusini u proteklih pet i po godina pokazala odlične rezultate.
Urađene studije pokazale su da vjetar na navedenom području stalno duva iz jednog smjera, odnosno sa obronaka sarajevskih planina - Igmana i Jahorine, što pojednostavljuje i pojeftinjuje eksploataciju.
Miković ocjenjuje da će izgradnja vjetroparka biti od velikog značaja za tu nerazvijenu opštinu, navodeći da će ta investicija uz pokrenute i najavljene projekte izgradnje hidroelektrane Dabar i prehrambene fabrike "Swissliona Takovo" kreirati privredni preporod i ekonomsku stabilnost te lokalne zajednice.
U Strategiji razvoja energetike u RS do 2030. godine kao najperspektivnije područje za izgradnju vjetroelektrana naveden je upravo jug RS, na prostoru od Kalinovika do Trebinja. Teoretski iskoristiv potencijal za korištenje energije vjetra procijenjen je na 640 megavata i 1.200 gigavata godišnje proizvodnje struje.
Stručnjaci ukazuju da tehnički iskoristiv potencijal zavisi od uslova na pojedinoj mikrolokaciji, poput pristupa i raspoloživosti infrastrukture, i mogućnostima prihvata struje u elektroenergetski sistem RS. Ukazuju da, prema iskustvima većine zemalja, u početku ukupna instalisana snaga u vjetroelektranama treba da bude do 10 odsto vršnog opterećenja potrošnje, a maksimalno do 10 odsto instalisanih hidro i termo kapaciteta. To konkretno za RS znači maksimalno izgradnju vjetroelektrana snage do 127 megavata.
Garantovana otkupna cijena struje iz vjetroelektrana u RS snage do 10 megavata iznosi 0,1652 KM po isporučenom kilovat-času.
