Uskoro brza cesta kroz Hercegovinu
Rekonstrukcija se ne može izvesti - proširenje onemogućavaju sagrađeni objekti. Odgovor problemu prometne zagušenosti iz svih pravaca dala je stručna studija koju je kanton uvrstio u prostorni plan. Gradiće brza cesta kroz Hercegovinu, javlja TV "Federalna".
.jpg)
U zapadnoj Hercegovini magistralni putevi postali su lokalne ceste. Rekonstrukcija se ne može izvesti - proširenje onemogućavaju sagrađeni objekti. Odgovor problemu prometne zagušenosti iz svih pravaca dala je stručna studija koju je kanton uvrstio u prostorni plan. Gradiće brza cesta kroz Hercegovinu, javlja TV "Federalna".
"Na osnovu te prostorno-prometne studije i strategije ZHK-a, prostorni planeri su u svom dokumentu došli do skoro istih stavova, tako da su na prostoru ZHK-a projicirana dva ključna pravca", objašnjava Ivan Topić, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša ZHK-a.
Brzom cestom u dva pravca - prvi pravac vezao bi se na Jadransko-jonsku cestu do čvora Zvirovići, pa od Posušja do Kupresa, drugi iz Mostara u Široki Brijega do Gruda i granice sa Hrvatskom.
Nova mrežna infrastruktura stvorila bi putokaz gospodarskom razvoju.
"Ona je važna sa dva aspekta - jedan je gospodarski dio, drugi je socijalni, koji će utjecati i na kvalitetu života ljudi koji žive u tom prostoru, njihovo zapošljavanje, bržu komunikaciju, protok ne samo unutar regije nego i van BiH", tvrdi Ivan Jurilj, ravnatelj Regionalne agencije za razvoj Hercegovine.
To bi nadoknadilo udaljenost pristupa koridoru 5C većini općina zapadne Hercegovine i izvuklo iz dosadašnje prometne izolacije.
Topić kaže kako je prometni pravac Mostar - Podledinac izuzetno značajan, jer on otvara mogućnost gospodarskog razvitka, a ne iseljavanja stanovništva s ovih područja.
Kako doznaje TV "Federalna", trenutno je projekat u fazi natječaj za izradu glavnog projekta na potezu brze ceste Mostar - Široki Brijeg do granice sa Hrvatskom.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
