Gradska administracija je stupila u kontakt s Vakufskom direkcijom Republike Turske, te je potvrđena opredijeljenost da projekat obnove Sahat-kule bude nastavljen.
Grad Banjaluka je, još u mandatu prošlog gradonačelnika, potpisao memorandum o sporazumijevanju s Vakufskom direkcijom Republike Turske, a ova gradska administracija će, kako kažu iz Gradske uprave, nastaviti s realizacijom pomenutog projekta.
"U ovom trenutku obaveza grada je bila da razmotri sam lokalitet oko Sahat-kule, odnosno parterno uređenje, koje je neophodno i grad je pristupio izradi tog projekta", poručili su za "Nezavisne novine".
U narednih nekoliko sedmica, kako kažu, biće održan sastanak sa Konzulatom Republike Turske, gdje će biti razgovarano o samoj dinamici početka radova, što će svakako zavisiti i od izvođača i donatora, a to su Vakufska direkcija Republike Turske i izvođači koje oni odaberu.
Prema riječima Danila Kovača, profesora banjalučke Gimnazije i višeg asistenta na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, mehanički satovi u srednjovjekovnoj Evropi najprije su bili smješteni na tornjevima.
"Oni su bili javni pokazivači vremena, budući da su sve do 19. vijeka džepni satovi bili rijetka pojava", pojasnio je Kovač za "Nezavisne novine".
Dodaje da u 21. vijeku veliki satovi izloženi na trgovima ili drugim javnim mjestima nemaju istu svrhu kao u vremenu u kome su nastali.
"Umjesto vremenske orijentacije, oni danas ukazuju na urbanistički razvoj grada ili njegovog dijela", rekao je on.
Kako kaže, porijeklo i tačno vrijeme nastanka Sahat-kule nisu poznati, ali se pretpostavlja da je nastala u 16. vijeku.
"Visina Sahat-kule iznosila je 18,89 metara", rekao je on i dodao da je tokom svog postojanja doživjela niz izmjena, od kojih je većina nastala u 19. vijeku.
"Tada je Sahat-kula dozidana i objekat je povećan na visinu od 22 metra, a obogaćen je i dekorativnim elementima, što se može vidjeti na fotografijama iz austrougarskog perioda", zaključio je Kovač.
