Urbanistički plan KS prepun strukom odobrenih i sjajnih ideja ali upitne realizacije

Vlada Kantona Sarajevo je prošle sedmice održala press konferenciju na temu Nacrta urbanističkog plana KS koji je usvojen na sjednici Vlade KS i upućen u skupštinsku proceduru.

S tim u vezi, jučer je Zavod za planiranje i razvoj KS upriličio i detaljnu prezentaciju predmetnog urbanističkog plana.

"Svi subjekti planiranja propisani zakonom koji su trebali da budu involvirani su pozvani i to je argument transparentnosti i poštivanja procedura u pristupanju izradi ovog plana.", rekao je u uvodnom obraćanju Faruk Muharemović, direktor Zavoda za planiranje razvoja KS.

Ministar komunalne privrede, infrastrukture prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, Bojan Bošnjak u obraćanju je ponovio da se radi o strateškom dokumentu koji se dugo čekao i koji Vlada KS želi javno i transparentno komunicirati.

"Ovo je i važan politički momenat u kojem je politika ove Vlade KS na tragu tome da bez pogodovanje ikome, mi vidimo Sarajevo i KS u jednom razvojom ciklusu i ovaj dokument treba poslužiti kao smjernica razvoju kakav KS zaslužuje.", izjavio je Bošnjak.

Prezentacija urbanističkog plana je opširno elaborirana na način da se ukaže na opće mogućnosti razvoja KS, argumentira kroz sprovedene studije izvodivosti te zaključi preporukama struke.  

Elaborat je podijeljen u osam (8) vizija odnosno razvojnih pravaca sa jasnim idejama i ciljevima te svim elementima prostorne izvodivosti.

Cilj ovog plana je da se, prema riječima učesnika izrade, vrati struka u planiranje razvoja Kantona Sarajevo te da se ideje provode na način koji će povoljno uticati na kvalitet života građana.

Prezentaciju je vodio Edin Jenčiragić, pomoćnik direktora u Zavodu za planiranje razvoja KS.

"Opredjeljenja koja su tretirana i utvrđena starijim urbanističkim planovima su ona na koja se mi naslanjamo i koja nastavljamo i širimo dalje sa definisanjem razvojnih pravaca.", rekao je Jenčiragić.

Prvi korak je bio definiranje karte konflikata koja suštinski predstavlja građevinska zemljišta definisana starim urbanističkim planom a koja uključuje izgrađeno, neizgrađeno i bespravno izgrađeno.

"I mi smo bili iznenađeni da je čak 10 % bespravne gradnje od perioda 1986. godine do danas pretežno u šumskom i poljoprivrednom zemljištu koja nije za stanogradnju ili privredu. To nam je bio i jedan od kriterija kad smo počeli izradu da s eradi o već uzurpiranim površinama od kojih su tek neke legalizovane u međuvremenu.", kaže.

Vizija 1

Novi sadržaji urbanog standarda-adekvatna dostupnost-Policentričan ujednačen razvoj grada

U fokusu ove vizije je rješenje pitanja saobraćaja i opće dostupnosti pa su tako između ostalog tretirani i dijelovi Azića, Dogloda do Riverina sastavaka kao nedefinisanih zona.

Ovo područje je starim planovima bilo definirano kao poslovno-privredna zona ali je zapostavljeno u dijelu javnog saobraćaja stoga je ovim planom u skladu sa pretpostavkama razvoja i broja stanovništva predviđeni kako unapređenje saobraćaja i uspostavljanje centara za povezanost sa gradom, preko gradskog parka i sportskih sadržaja.

Tu je uključena i ideja zelene longitudinale-saobraćajnice koja bi se nalazila iznad područja Buća potok, Boljakov potok, iznad Huma te ispod park šume Sedrenik da se oskrbe jednom jačom gradskom saobraćajnicom.

Neistražen je i neiskorišten prostor Žući je takođe tretiran planom. Taj ogromni prostor, koji je velik kao dva centralna parka u Londonu mora biti saobraćajno dostupan.

Kad je u pitanju željeznički saobraćaj, jedna od ideja je da se unaprijedi kroz prstenove, poput postojećeg pravca Sarajevo-Mostar, zatim od Huma ka Vogošći, zatim jedan oko Ilidže te veza ispod Aerodroma i povratak na trasu Sarajevo-Mostar.  

"Izgradnja saobraćajnica se, između ostalog, odnosi na Prvu transverzalu, od centra Sarajeva do Vogošćanske petlje, Južnu longitudinalu, od Mojmila do centra Sarajeva i brzu cestu od Butila do Darive.", kaže.

Kaže da općenito prostorno posmatrano postoji jedan dizbalans u prostoru i kretanju koji značajno utiče i na saobraćajne gužve, dodatno postoji problem saobraćajne nepristupačnosti padinskih dijelova te je planom predviđeno balansiranje kroz ispunjavanje pretpostavki za nove saobraćajne centre u gradu.

Plan podrazumijeva i unapređenje i širenje gradske brze ceste za puni kapacitet.

Identificirani su i mjesni centri kao rijetki prostori koji su angažovani kao novi građevinski prostori.

"Smatramo da su ti prostori u deficitu kad je društvena i komercijalna infrastruktura u pitanju. To bi se trebalo koncentrisati u urbaniji dio", kaže.

Zaključak je da su disperzno i neujednačeno raspoređeni i važni objekti i zelena površina u prostoru i da se to mora bolje izbalansirati kroz te "lokalne centre".

Tim lokalnim centrima, smatra struka treba dati primat pješacima.

"Jako je važna policentrična raspoređenost na primjer, više manjih parkova nego jedan koncetrisani veliki park od 100-200 hektara a negdje samo betonski prostor. Sve sadržaje smo rasporedili na 6-12 minuta hoda što ulazi u 15-minutni grad. Sve što ulazi u raspon od 500 m do 1 km.", naglašava.

Ono što je planom predviđeno to su svakako i razvoji samih naselja i skokovi u broju stanovništva.

"Na padnimskim dijelovima imamo 80-100 stanovnika po haktaru a na, Dobrinji, na primjer ima 400-450 stanovnika u istom omjeru.", kaže.

Urbanizirati jedan prostor, pojašnjava Jenčiragić, znači omogućiti sve sadržaje poput šetnica, osnovne i srednje škole, šoping centra, zdravstvene ustanove i slično kako bi taj prostor mogao samostalno funkcionirati u punom kapacitetu, čemu je primjer Dobrinja.

"Svaka drugačija opcija je neiskorišten i bačen prostor te je potenciranje urbanizacije neophodno jer stihijsko nastajanje naselja reflektuje dodatne probleme.", kaže.

Svakako jedna od značajnijih ideja je podzemna tramvajska dionica od Aerodroma koja bi bila od pravca Energoinvesta, preko samog aerodromskog područja podzemno, i vraćala se preko Mojmila na Otoku a nadalje bi se konektovala na poziciju iza Buča Potoka.  

Suština plana je da se po uzoru na velike gradove "ne isplati" voziti automobilom a da je javni gradski saobraćaj uređen. 

Vizija 2

Optimalna dostupnost parkovskim i drugim zelenim površinama - Aktiviranje šumskih i drugih zelenih površina u širem urbanom području

Ova vizija uključuje plan maksimizacije zelenih površina poput dostupnih Park šuma Žuć, Betanija gradskog parka, Huma, Sedrenika, parka šuma Mojmilo, te okolne vodozaštitne zone koja iako nije parkovska površina računa se kao procenat ozelenjenosti.  

U ovu viziju je planirana i zelena longitudinala, pomenuta u Viziji 1 koja uključuje pješačke i biciklističke zone.

"U ovoj fazi nacrta takvih staza imamo 50-60 km i to rubnih i tu su planirane i žičare.", kaže.

Ideja je da se na olimspijske planine ide organizoranim i uvezanim saobraćajem a ovo bi bili segmenti realizacije te ideje.

Jenčiragić kaže da je EU standard ozelenjenosti koji je 9-10 m2 po stanovniku nešto što ispunjavamo i da su studije to dokazale bar kad su naselja koja su u kontaktu sa gradom u pitanju.

"U užem urbanom području, nivo ozelenjenosti je velik. Imamo nevjerovatan potencijal. Problem je što imamo mnogo neuređenih potencijalno parkovskih površina", kaže.

Kada se u omjer uključe i poljoprivredna zemljišta, Kanton Sarajevo je među najzelenijim područjima u Evropi.

Vizija 3

Optimalna dostupnost kvalitetnijem gradskom saobraćaju: Sistem gradskog prevoza – obnovljivi izvori energije

U fokusu ove vizije je podizanje saobraćaja na napredan nivo uz akcentiranje dostupnosti javnom gradskom saobraćaju.

Plan predviđa ne samo unapređenje cestovnog saobraćaja, autobusa, trolejbusa, već i širenje tramvajskog i šinskih vozila što bi u rezultatu značilo mnogo bolji gradski saobraćaj.

"Usporedno, Zagreb ima 16 krakova a mi imamo jednu tramvajsku traku što je dovoljno slikovito kao dokaz potrebe razvoja i unapređenja", kaže.

Cjelokupni plan odnosno pozicioniranje trasa je bazirano na broju gravitirajućeg stanovništva.

Jenčiragić je naglasio da je ovo u fazi nacrta i da su izmjene moguće ali da su rješenja koja je Zavod odabrao tehnički izvodiva sa stanovišta struke i ekonomske isplativnosti.

Vizija 4

Urbana pravila za grad po mjeri čovjeka - Tipologija i prostorne strukture

Ovom vizijom su studijama potkrijepljena sva planska rješenja i tipovi gradnje sa jasno specificiranim matematičkim parametrima i koeficijentima preporučenog i dozvoljenog unutar urbanih pravila a koja uključuju visinu zgrada, spratnosti, volumena,  i slično te način razmještaja.

Ova pravila će implementacijom unaprijediti sistem izgradnje novih zgrada a svakako i umanjiti problematike koje su inače izazvane nepoštivanjem preporuka.

Vizija 5

Površine fasada kao barijera cirkulacije zraka – Nivo uticaja prostornih struktura na zagađenost zraka

Unutar ove vizije su urađene i studije vjetrokoridora.

"Rješenje zagađenja zraka je izvodivo. Studije su jasne. Oko 40% zagađenja su ložišta, 40% saobraćaj i 20% ostali zagađivači i emisije. Tek na 3 ili 4 mjestu je fizička struktura odnosno gradnja i to nije sporno samo sa aspekta cirkulacije zraka nego i urbanizma. Mora se napraviti definiranje mjerila. Tu je svakako i ekonomski aspekat jer ekonomski neovisnije stanovništvo neće imati potrebu koristiti ugalj nego će moći priuštiti preći na plin. Tu su i subvencije svakako a i program utoplavanja zgrada koji smanjuje utroške energije za 30-40%. I to su sve projekti koji mogu proizaći iz ovog dokumenta.", pojasnio je.

Intencija plana je da cjelokupna rješenja budu u okviru racionalizacije korištenja zemljišta i predmetnih parametara.

"Objekti manjih volumena su suština rješenja", kaže.

Vizija 6

Aktiviranje rekreacije uz vodotoke – Karakterijazacija riječnih tokova

Fokus ove vizije je iskorištavanje vodnog potencijala KS.

Samo jedna od ideja je "čista rijeka Miljacka" za koju je urađena i studija.

"Mi sa vodnim resursom itekako raspolažemo počevši od Koševskog potoka koji smo zarovili pod zemlju bez da ga koristimo, preko Miljacke pa sve do sastavaka Riverine imamo taj vodni potencijal i to kroz ovaj plan podsjećamo", kaže.

Urbanistički plan to, kaže, ne može definirati ali predlaže dodatna istraživanja i dodatne projekte.

Ovom vizijom su predviđene pomenute pješačke i biciklističke zone uz vodotoke.

"Potencijal je tu, samo trebamo početi sa realizacijom projekata", kaže Jenčiragić.

Ovim dijelom plana su predviđeni i rezervoari potrebni za opskrbu urbanog područja te pročištači a u skladu sa mrežom vodovoda i kanalizacije za koje plan predviđa širenje i rekonstrukciju određenih dijelova.

Kada su pješačke zone općenito u pitanju, prema određenim mišljenjima, od Marijin Dvora do Baščaršije bi trebala biti zona zatvorena za motorna vozila.

"Mi ne znamo cijeniti postojeće pješačke zone kao što je Ferhadija što ne znači da se ne treba dalje razvijati. Primjer Ljubljane je sjajan s tim da se oni mogu razvijati koncentrično a mi samo linearno. Rješenje je u režimima saobraćaja koji mogu biti itekako učinkoviti a to vidimo na primjeru SFF-a da saobraćaj i pored zatvaranja tog dijela sasvim normalno funkcioniše u određenim satima. To je definisano kao apostrofiran segment, da to za početak budu režimi jer za više i veće mjere morali bismo drugačije pozicionirati garaže i parkinge, iznači alternativna rješenja. Sve je rješivo ali treba strateški pristup a to nije nivo urbanističkog plana.", kaže.

Vizija 7

Otpad nije smeće – Upravljanje otpadom

Ovim dijelom plana predviđene su preporuke u dijelu prikupljanja otpada a što je jako važno u kontekstu održivog razvoja.

Plan uključuje smanjenje opterećenosti deponija od 30-40% kroz kontejnere za razvrstavanje otpada koje već imamo u određenom kapacitetu.

Za deponiju Smiljevići se takođe radi prostorni plan.

Jenčiragić kaže da je neophodno napraviti fabriku za preradu otpada pored zelenih otoka i reciklažnih dvorišta.

Takva fabrika košta od 150-200 miliona KM.

"Moraju se početi odvajati budžetska sredstva za to. Mi smo kroz UP mogli definirati dostupnosti zonama za prikupljanje otpada i da imamo reciklažna dvorišta za bijelu tehniku i slično. Svaka općina bi trebala imati bar jedno takvo dvorište, ako ne i 2-3 u skladu sa potrebama. Mi smo ih detektovali u prostoru gdje bi trebali biti locirani.", kaže.

Vizija 8

Ekološki prihvatljiv ekonomski razvoj – Distribucija privrede i prirodni resursi

Ovaj dio plana između ostalog tretira i iskorištavanje mineralnih i termo-mineralnih voda te raspoređivanje privrednih zona.

"Urađena je ekspertiza vezana za termo-mineralne i minerane kapacitete sa kojima raspolažemo jer smatramo da su oni prilično zapostavljeni. Kroz ovaj plan smo željeli otvoriti mogućnosti za nove projekte iskorištavanja vodnog potencijala od Ilidže do Kiseljaka koji se uopšte ne koristi". kaže.

Ambicija, želje i nada 

Plan svakako sadrži pregršt sjajnih ideja koje bi u mnogome olakšale svakodnevnicu građana ali i unaprijedile kvalitet života u KS općenito.

"Ovo je prvi dokument napravljen bez ikakvih većih pritisaka koji je Zavod napravio i iza kojeg strukom stoji i za koji se nada da će biti realiziran.", zaključio je Jenčiragić.

Zavod je prezentirao ono što je struka ocijenila izvodivim, potrebnim, eknomski i prostorno izvodivim sa svojim preporukama ka daljim instancama odlučivanja.

Implementacija infrastrukture ovog plana kakav jeste značio bi razvoj grada po benefit lokalnog stanovništva ali i po razvoj turizma što bi u konačnici značajno uticalo na ekonomski razvoj.

Prezentaciji su prisustvovali neki od članova Savjeta za izradu ovog urbanističkog plana koji su svojom stručnošću doprinjeli kredibilitetu i validnosti izvodivnosti plana: na čelu Savjeta prof. emritus Vlasta Jelena Žuljić, Jasenka Čakarić, Vedad Viteškić, prof. Feriz Skopljak, Semir Oković, Katarina Bošnjak, Ivica Jašarević, Merima Kapetanović, Nedim Đuzo, Ajla Beganović.

Listu cjelokupnog tima koji je učestvovao u izradi urbanističkih planova u Kantonu Sarajevo dostavljamo na listi u prilogu. 

Na sjednici Skupštine KS, zakazanoj 26. februara, ovaj Nacrt urbanističkog plana bit će na usvajanju a potom i dostupan javnosti na dalje razmatranje kroz javne rasprave.

Tokom 60 dana koliko će trajati javne rasprave svi zainteresirani će moći komentirati i sugerirati izmjene koje će Zavod imati u obavezi ocijeniti i eventualno integrirati u finalni plan.

Urbanistički plan istina, obuhvata razvoj Kantona Sarajevo u narednih 20 godina ali isti je tek preslika mogućnosti i benefita stručnih nalaza, ne i garant realizacije.

Razlika planiranja i realizacije je bar poznata, ako se uzmu u obzir planiranja razvoja iz 60-tih i 80-tih godina koja su većinom i dalje opravdana i validna, mahom integrirana i unaprijeđena i u ovaj plan, ali njihova realizacija još nije doživjela "dnevni red".

Vrijeme će pokazati koje će generacije o planu još samo pričati a koje će živjeti u vrijeme realizovanih ideja.

 

N.K.