Ekskluzivni razgovor: Urbanistički plan vraća struku i stavlja tačku na nelegalnu gradnju

Nacrt urbanističkih planova KS koji je nedavno usvojen od strane Vlade KS još uvijek nije javno prezentiran a kako se radi o izuzetno važnom dokumentu koji direktno utiče na urbanističku sliku grada i sam kvalitet življenja u KS, razgovarali smo sa direktorom Zavoda za planiranje izgradnje Kantona Sarajevo, Farukom Muharemovićem.

Zavod je idejni tvorac ovog dokumenta a kako će isti uskoro biti predmetom javnih rasprava, Akta.ba vam kroz ovaj ekskluzivni razgovor donosi važne informacije o institucionalnim nadležnostima i odgovornostima.

Muharemović je pasionirani magistar arhitekture na doktorskom studiju i samo za Akta.ba otkriva neke od projekata predviđene Nacrtom, pojašnjava koja je uloga Zavoda, šta su pokazale ekspertize, šta je rješenje za nelegalnu gradnju, koji su projekti proglašeni neprimjerenim, kako se kao građani mogu uključiti u segment sugeriranja rješenja, da li će biti ugrožena državna ili prvatna imovina i još mnogo toga.

Pored funkcije koju obavlja, zagovornik je "dobre" arhitekture, odgovornog planiranja i povoljnog uticaja na koji ova struka direktno ima na kvalitet građana i općenito života u urbanim sredinama.  

Proces izrade Nacrta

Cjelokupni proces do finalizacije Nacrta urbanističkih planova trajao je dvije godine i uključivao je više faza a to su: Prostorna osnova, Prednacrt, Nacrt.

"Radi se o ukupno četiri dokumenta za urbano područje Grada Sarajeva gdje spadaju Općina Novi Grad, Stari Grad, Centar, Ilidža i Vogošća te za urbano područje općina Hadžići, Ilijaš i Trnovo", kaže Muharemović.

Još 2015. godine je isteklo važenje starog Urbanističkog plana KS, zadnjeg validnog a 2016. godine, donesena je Odluka za izradu novog.

Pored Odluke o pristupanju izradi novog plana, tada je produženo važenje starog do donošenja novog plana.

"To praktično znači da je proces trajao od 2016. godine a tek u januaru 2024.godine je prihvaćen. U ovom periodu je bilo svega, od nazainteresovanosti samog Zavoda sa prethodnom administracijom preko raznih političkih previranja i urgencija što je nažalost ovoliko prolongiralo proces", pojašnjava.

Još tada su po metodologiji trebale biti sprovedene studije ali za njih zbog neodgovornosti i nezainteresiranosti nisu čak bile ni određene budžetske stavke.

"Kada sam 2021. godine preuzeo rukovođenje Zavodom, ubrzali smo proces i od juna do oktobra te godine smo već uradili Prostornu osnovu, što je bio ključan korak realizacije cjelokupnog Nacrta.", kaže.

Vlada KS je tada usvojila prostornu osnovu, nakon čega je Zavod napravio i Prednacrt plana koji je usvojen u decembru 2023 godine, a sve je to prethodilo izradi Nacrta koji je sada, 25.januara usvojen od strane Vlade KS.

Zavod nije implementator nego idejni predlagač

Ono što je važno da građani znaju ali i neke institucije koje očito nisu načisto sa definiranim nadležnostima je da Zavod za planiranje razvoja KS nije implementator nego samo predlagač.

To znači da je Zavod autorski, idejni i stručni predlagač nečega što bi moglo da posluži kao idealno rješenje ali nije konačni implementator.

"Nepravedno se stavlja zvono na Zavod dok mi nemamo ingerencije na određene kočnice. Tu su Gradska uprava Grada Sarajeva, Vlada KS, resorna ministarstva.", kaže.

UP SARAJEVO NACRT PLANA SINTEZNI PRIKAZ NAMJENA POVRŠINA I KORIŠTENJA PROSTORA

Motiv, angažman, svrsishodnost posla 

Plan je trebao obuhvatati period od 2015-2035. godine.

"Nažalost već smo protraćili 8 godina zbog raznih interesa koji su uticali nepovoljno na realizaciju ovog procesa. Moram pohvaliti kolege u Zavodu koji su stigli za ove zadnje dvije godidne uraditi ono što prethodna administracija Zavoda nije za 5 godina.", istakao je.

Ovo je, naglašava, jedan od najvažnijih dokumenata, pored Prostornog plana, za razvoj ovog grada i što prije to shvate kako institucije tako i građani stvari će se mijenjati na bolje. 

"Svi projekti koji se dešavaju u prostoru, gradnja, razvoj, planiranje je sadržano u ta dva dokumenta. Urbanistički plan je samo za urbano područje dok je Prostorni plan za kompletno područje KS.", pojašnjava.

UP SARAJEVO NACRT PLANA SINTEZNI PRIKAZ ZONA STANOVANJA

Prostorni plan KS je istekao

Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003 -2023. godine, usvojen na Skupštini Kantona Sarajevo 2006. godine je istekao.

Muharemović kaže da je Zavod više puta skretao pažnju na ovu situaciju ali da do sada nema povratne informacije ni očitovanje ni instrukcije, kako od Vlade tako ni od resornih ministarstava svih nivoa.

"Prostorni plan KS je vrhovni plan za dešavanja u prostoru. On je prva instanca. Slijedi Urbanistički plan pa sve zaključuje Regulacioni plan koji je najdetaljniji. Nije donesena odluka o pristupanju izradi novog Prostornog plana i opet je zbog toga Zavod u problemu. Urbanistički plan o kojem sad govorimo trebao je biti usvojen najkasnije 2020. godine a mi ga tek sad imamo u rukama i na to nismo mogli uticati osim ubrzati proces nakon dobijenih ingerencija.", kaže.

Kaže da je važno razjasniti da Odlukom o pristupanju, nosilac izrade je Zavod za planiranje razvoja KS a da je Odlukom o pristupanju, nosilac pripreme Vlada KS, ne kantonalno ministarstvo prostornog uređenja ali kako je Vlada kolektivni organ, zadužila je resorno ministarstvo da u ime Vlade koordinira proces.

Zavod je pokretač kompletnog dešavanja u prostoru

Zavod je nastao 1954. godine pod nazivom Urbanistički zavod Grada Sarajeva.

"Žao mi je što smo se sveli na ovaj nivo danas. Ovaj Zavod postoji od 1949. godine, zvanično od 1954. godine, jedan je od nastarijih zavoda u KS, najzaslužniji je za kontinuitet planiranja prostora. Imamo arhivu iz osmanskog perioda i njihov način gradnje, AU kraljevine, bivše Jugoslavije, pa sve do danas. To niko ne može osporiti ali baš zbog toga se svi nekako kriju iza Zavoda i niko neće da preuzme odgovornost za svoj dio. To je dugogodišnji problem. Zakon je tačno propisao ko šta radi i ko za šta odgovara ali u javnosti se tako olako spočitavaju Zavodu stvari za koje apsolutno ne odgovara i za koje nije nadležan, a one koji su nadležni štede i mediji i politika.", kaže.

Dokument egzaktan i temeljan

Na temu senzacionaliziranja cijele priče oko Zavoda i uloge Zavoda, samog nacrta te paušalnih određivanja rokova, Muharemović kaže da ovo nije tek neki dokument u nizu te da se radi o izuzetno opsežnom, ozbiljnom dokumentu koji usmjerava kompletan razvoj KS za narednih 20 godina.

Ističe da je Zavod tokom rada imao podršku Vlade KS.

"Tada na čelu sa premijerom Edinom Fortom smo intenzivnije sarađivali. Sa premijerom Nihadom Ukom manje, nije bilo prilike da ga se uključi jer smo mi već bili u finalnoj fazi rada ali je sigurno da bi bio jednako angažiran", kaže.

Na pitanje da li dokument može biti bolji, kaže da može.

"Može biti bolji, sve što se radi može biti bolje uvijek ali, u odnosu na postojeće stanje, sve prethodne blokirane procese, sve što smo prethodno morali otkočiti s jedne strane, sve što smo morali izbalansirati s druge strane, mislim da je ovaj dokument sredina svega toga i izuzetno je kvalitetan.", kaže Muharemović za Akta.ba.

Postoji i Savjet izrade Urbanističkog plana KS koji je oformljen od strane Vlade KS još 2021. godine a što spada i u zakonsku obavezu ali i samu proceduralnu metodologiju rada po kojoj cijeli proces mora imati strukturu Savjeta koji će pratiti, sugerisati i na kraju odobriti sam plan.

Predsjednica pomenutog Savjeta za aktuelni Urbanistički plan Kantona Sarajevo je dr.sci. Vlasta Jelena Žuljić, profesor emeritus koja je od 1986. do 2010. godine bila i šef katedre za Urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu.

"Ona je doajen urbanizma u Sarajevu i sve je prošlo kroz njene ruke. Sve je odobrila. Njena kontribucija kao i kontribucija nekih profesora sa Saobraćajnog, Građevinskog, Šumarskog i Arhitektonskog fakulteta su neprocjenjive", kaže.

Veći uvršteni projekti koji će izmijeniti sliku Sarajeva

Privredno-poslovna zona KS u Rajlovcu

Od projekata koje bi sa stručne strane izdvojio navodi prijedlog Ministarstva privrede KS a koji predviđa gradnju privredno-poslovne zone u Rajlovcu.

"Ovo je lijepa zamisao da se napravi jedna velika kantonalna poslovna zona i jedan od sigurno većih projekata. Ovaj projekat se svakako ističe u masi privatnih investicija i profitabilnih stambenih jedinica.", kaže.

Na pitanje da li je plan više orijentiran na profit ili funkcionalnost i očuvanje, kaže da svaki plan mora uspostaviti balans javnog i privatnog interesa te da u svemu tome veliku ulogu ima i sama planirana infrastruktura.

"Svaki plan mora imati balans između javnog i privatnog. Za svaki obuhvat se moraju imati ispunjeni određeni uslovi koje propisuje struka, a onda i zakon. To znači na koliko stanovnika treba biti škola, vrtić, ambulanta, dom zdravlja, bolnica i td. Ovaj dokument sve to propisuje i otprilike predlaže gdje bi se to trebalo graditi zbog lake dostupnosti građanima tog područja, znači planom su predložene pozicije", pojasnio je.

Ambiciozni saobraćajni projekti

Ono što otkriva je da postoji prijedlog da se uz pomoć tramvajskog saobraćaja kreira svojevrsni Down town Sarajeva.

"Tramvaj treba proći 13-om transferzalom, Azići-Doglodi te da se napravi novi centar. Ići će glavnom cestom, račvati od Bulevara ka Stupu I, Azićima, proći će ispod Željeznice i ići ka Doglodima", pojašnjava.

Tramvaj će ići od Stupa, preko Azića i Rajlovca, do budućeg gradskog parka "Sastavci" - riječ je o prostoru na sastavu rijeka Bosne, Željeznice i Zujevine.

Naglašava da ovim planom stanovnici ovih područja neće biti u situaciji da izmještaju svoje stambene objekte jer će tramvaj ići postojećom trasom prema postojećem regulacionom planu.

Drugi projekat je predložio Zavod.

"Pomakli smo sa 11-te transferzale na 10-tu planirani tramvaj ka Dobrinji, postojećom trasom trolejbusa. Prethodni plan skretanja kod Avaza bi značio rušenje aproksimalno 50 objekata i dodatnih 300 miliona troškova što smo ocijenili neprimjerenim", pojasnio je Muharemović za Akta.ba.

Ono što je napravljeno su određene izmjene zbog manjih kolizija oko kružnih tokova i kontaktnih mreža.

"Vlada KS na ovu ideju ima pravo reći da to ne želi, a mi ćemo to razmotriti. Naša ekspertiza nam je potvrdila da se može i treba ići u tom smjeru", naglasio je.  

Treći važan projekat je žićara od Hrasnice do Igmana.

"Vizija je da se na stanici Vijećnica sjede u tramvaj i vozi do Hrasnice. U Hrasnici se penjete na žičaru i vozite do Igmana. Drugom žičarom bi se povezali Igman i Bjelašnica. To bi značilo da bez korištenja auta kao zagađivača možete lako ići na skijanje na planinu i uživati", pojašnjava.

Šta je sa nekim "starim" projektima ?

Akta.ba je već pisala o nekim dugogodišnjim projektima koji nisu doživjeli realizaciju. 

Na pitanje o nekima od njih, Muharemović kaže da je Kongresni centar Sarajevo finaliziran projekat i nalazi se čak i u regulacionom planu matične općine.

"Samo se čeka ko će investirati. Ako u tom smjeru ima još nekih kočnica one nisu u domenu Zavoda", kaže.

Podzemna garaža na Trgu Alije Izetbegovića nije uvrštena u plan.

Kaže da ima drugih adekvatnijih lokacija, koje su planirane i programom razvoja gradskog jezgra, poput Trga Austrije gdje je okretaljka o čemu je već razgovarano sa načelnikom matične općine. 

"Govorim kao urbanista i arhitekta ne kao direktor  Zavoda, da bar dok sam ja ovdje to neće biti odobreno jer sa stanovišta struke, toj podzemnoj garaži nije tu mjesto. Prvo zato što imamo saobraćajni čvor koji se ne bi mogao riješiti adekvatno, zatim imamo zaštićene parkovske stablašice i svo rastinje u parku je zaštićeno. Imamo problem i sa podzemnim instalacijama", pojašnjava.

Kaže da je bilo drugo idejno rješenje samo 100 m vazdušne linije na Metalcu, koje bi pored parkinga uključivalo i sportske dvorane za sve tri okolne škole- Prvu gimnaziju, Srednju školu primijenjenih umjetnosti i O.Š. Safet beg Bašagić ali to nije usvojeno i odbijeno je od strane Općinskog vijeća Općine Centar.

Nepoštivanje zakona aka Urbanističkog plana

Prostorni i Urbanistički plan i sva njihova dokumentacija su zakoni o prostoru.

"Kad imate urbanistički plan i kad se on naravno poštuje, ne dešavaju se loše ili nelegalne gradnje.Neću ih imenovati znamo svi manje-više o kojima se radi.", kaže.

Kaže da je poštivanje Nacrta, usvojenog Plana jedini način suzbijanja svih negativnih urbanističkih problematika.

"Ja shvatam i određeni dio javnosti koji se boji da ćemo dobiti akcese u prostoru, odnosno neke gromade koje nisu za našu morfologiju, naš teren i našu konfiguraciju terena, da nisu prikladni i ali isto tako, mora se znati da postoje zakoni koji trebaju da se poštuju.", pojasnio je.

Stava je da je problem u tome što imamo zakon aka Urbanistički plan ali ga ne poštujemo.

"Ako se ti zakoni ne poštuju postoje institucije čiji zadatak je da to provjeravaju. Ali nikad nijedna inspekcija nije otišla da provjeri da li je nešto ispravno urađeno počevši od mjesnih zajednica do najviših nivoa vlasti. Zato imamo zakone i one koji kontrolišu da li se radi po zakonu a to nije uvijek slučaj", ističe.

U takvim slučajevima se kaže u potrazi za rupama u zakonima i kamuflažom loše implementacije traži izbjegavanje odgovornosti onih koji zaista jesu odgovorni.

"Zato smo mi u ovom Urbanističkom planu dali određena uputstva da se ne može doći u situciju da dobijemo nove "Tibre", da ne možemo dobiti stanove i orijentaciju prema kojoj ljudi nemaju svjetlosti u stanovima od susjednih objekata.", ističe.

Urađene ekspertize

Kaže da je Zavod dao i urbanističko-tehničke upute, što je njihova obaveza ali i da su to uradili jer ne postoji veliko povjerenje u dalje institucionalno procesuiranje.

"Iz mjera predostrožnosti smo uradili čak 6 eskpertiza. Bio je dogovor da Ministarstvo prostornog uređenja KS uradi dodatnih 6 ekspertiza ali svojevremena uprava nije željela da budu sprovedene. Ne ulazim u njihove razloge ali izražavam žal zbog toga", kaže.

Urbana transformacija Sarajeva i osvrt stranih stručnjaka

Neovisno o tome Zavod je sproveo svojih 6 ekspertiza a obzirom na ugovor sa Razvojnom agencijom iz Ciriha i njihovim javnim univerzitetom za istraživanje ETH uradili su i dodatne simulacije i ekspetize.

"Oni su nam sa svojim profesorima uradili simulaciju te urbane transformacije Sarajeva gdje su nam dali svoje sugestije i dodatno "prekontrolisali" što smo mi uradili. Dali su nam i svoj osvrt na našu najveću boljku a to je saobraćaj u KS te kolizije u prostoru saobraćaja. Mi smo sve njihove eskpertne sugestije prihvatili i integrisali. Dodatno smo uradili i ekspertizu saobraćaja za urbano područje Sarajeva koja nam je dala određene inpute koje smo opet dodatno integrisali u taj Urbanistički plan. Svemu smo pristupili jako ozbiljno", pojasnio je.

Problem nelegalne gradnje

Muharemović kaže da je nelegalna gradnja "došla" zato što inpekcije nisu radile svoj posao odnosno lokalne općine.

"Shvatam da je par godina iza rata bilo teško u cijeloj tranziciji sve posložiti ali 2016.godine je donesena Odluka o legalizaciji i mislim da se tad trebao staviti rez i da se nije trebalo dozvoliti dalje dešavanje nelegalne gradnje.", kaže.

Kaže da je izvjesno da će se zbog još evidentno prisutnog problema nelegalne gradnje morati donijeti nova Odluka o legalizaciji kojom će se konačno "podvući linija" jer nelegalne gradnje sa sobom nose i nelegalna gradilišta, radnike na crno, loše uslove rada na gradilištima, čak i smrtne slučajeve i u cjelokupnoj situaciji je sve teže pozivati na odgovornost u takvim ozbiljnim okolnostima.

Na pitanje da li kao stručnjak vidi da u BiH, u ovom zakonodavnom okviru kakav jeste postoji mogućnost da se retroaktivno pozove na odgovornost za već nelegalno izgrađene objekte, kaže da se nada da će tome doći vrijeme.

 "Ja se nadam da će doći to vrijeme, ako težimo ka EU. Imamo svježih primjera iz Hrvatske gdje se desilo da je investitor nelegalno sagradio zdanje na rivi koje je srušeno o trošku vlasnika. U BiH se to jos nije desilo, ali u toj novoj Odluci o legalizaciji treba stajati da sve što ne ugrožava interese, odnosno infrastrukturne pravce i ako objekat ne smeta, vlasnik plaća sve što nije platio na vrijeme (dozvole, druge naknade, eventualne kazne), a ako se ispostavi da objekat dodatno nelegalnoj gradnji i smeta i da se ne može legalizovati, da se objekat sruši. Mora se utvrditi standard a onda su tu inspekcije koje će morati raditi svoj posao.", izričit je.

Ovakva postavka standarda i sistema kažnjavanja bi značila da bi investitori u uređenom standardu ozbiljnije ulagali svoj novac i stvari radili po zakonu.

Urbanistički plan ima snagu Zakona

Naglašava da će javne rasprave i uključivanje javnosti biti jednake onome kao kada se tretiraju novi zakoni, jer će ovaj dokument imati snagu zakona.

"Kao i Prostorni plan i Urbanistički plan ima snagu znakona jer se usvaja na isti način i procedura je apsolutno ista", ističe.

Obzirom na dugogodišnje kočnice i čekanje koje je prethodilo izradi ovog Nacrta, postavlja se pitanje koliko će se čekati na implementaciju.

Javne rasprave, procedure sumiranja sugestija, analize istih, odgovaranje, finalizacija Plana nakon usvojenih sugestija i ponovno vraćanje na usvajanje Vladi KS sigurno znači dodatno odlaganje implementacije, ali Muharemović je optimističan kad je epilog svega u pitanju.

Smatram da je godina dana optimalni period u kojem Zavod sa svojim kapacitetima može finalizirati sve potrebne procedure bez opstrukcija sa strane.

"Ja sam uvijek optimističan. Nadam se da će od usvajanja na Skupštini, nakon javne rasprave i prikupljenih sugestija Zavodu trebati otprilike godinu dana da pripremimo sve za cijeli Kanton jer u ovom trenutku ne znamo koliko ćemo zaprimiti primjedbi i sugestija.Sve se to mora detaljno procesuirati jer ne želimo da nečiji komentar, reakcija ostane ne zabilježena ili ne razmotrena.Sve se mora izvagati da neko ne bude zakinut.", pojasnio je.

Planovi kao prevencija od nesreća

Poznato je da mentalitetski svako pravilo i propis doživljavamo kao neku prijetnju, kaznu, dodatni trošak, ne nužno kao pravilo koje je dobro po nas i čini se da takva percepcija pravila i ne postoji.

Komentirajući neke od dešavanja kojima smo svjedočili a koji su se mogli prevenirati prostim poštivanjem pravilnika, kaže da nažalost kroz nesreće učimo.

"Imamo propise, pravila, samo se ne poštuju. Požari, nesreće, sve je moglo proći sa manjim materijalnim štetama i tek se tada, čini se, zapitamo i shvatimo da su se mogli desiti i smrtni slučajevi.", kaže i dodaje da "Nezamislivo je da smo imali zahtjeve nekih načelnika za saglasnost planiranja gradnje na aktivnim klizištima za koja su upoznati. Nama to kao Zavodu, struci, meni kao arhitekti stvara veliku nelagodu i nevjerovatno mi je. Ja sutra ne želim da odgovaram ili uopće da razmišljam da sam potpisao nešto što može ugroziti nečiji život", ističe Muharemović za Akta.ba.

Problem privatnog vlasništva

Naglašava da se u tom dijelu dešava i problem privatnog zemljišta jer je čak 59 % zemljista u privatnom vlasništvu i teško je praviti planove u tim dijelovima.

"Kada društvenu infrastrukturu, kapitalne projekte od interesa za cijeli Kanton moramo planirati na privatnim zemljištima i onda dođemo u sukob sa drugim zakonima jer vlasnici često ne žele da na njihovom posjedu bude ambulanta, park itd. Nego želi isključivo profitabilnost parcele, neku zgradu sa 15 spratova.", kaže.

Tu je i problem nerazumijevanja općinskih načelnika koji ne shvataju važnost plana.

"Zavod na sve načine pokušava lobirati lokalne zajednice, općine o važnosti planiranja. Pokušavamo skrenuti pažnju općinama da profitabilni objekti moraju biti ispraćeni ambulantama, školama, vrtićima, parkinzima i drugom infrastrukturom jer će se neko teško odlučiti za kupovinu stana ako nema sve te elemente koji utiču na kvalitet života. Problem je što općine vide samo kvart, ulicu a Zavod gleda cijeli Kanton.", kaže.

Regulacioni planovi su detaljni i oni su nadležnost Općina, Zavod daje plan, sugerira, strukom daje inpute.

"Imamo i Zakon o javno-privatnim partnerstvima, i na taj način se može ući u jasan, razrađen ugovor čija je šta obaveza, ko šta radi, kako se šta dijeli i problem riješen. U Evropi je to davno prepoznato kao jak element planiranja.", kaže. 

Problem ventilacionih koridora

Još 2020. godine Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS je sprovelo studiju o urbanim ventilacijskim koridorima i uticaju visokih zgrada u KS.

Međutim, pored Studije koja je tek deklarativno ustanovila da visoke zgrade mogu uticati na kvalitet zraka, ništa se operativno nije uradilo.

Muharemović je stava da problem ventilacionih koridora blokira sve druge projekte od Marijin dvora do Stupske petlje a to znači milijarde propuštenih investicija.

"Problem ventilacionih koridora je zablokirao 11 regulacionih planova. Ne možemo izdati niti jednu urbanističku, niti jednu građevinsku dozvolu u tim obuhvatima bez tih regulacionih planova. Ili ih se treba staviti van snage ili da se krene graditi. Mi smo 90 posto njih isporučili ili u nacrtu ili prednacrtu ili u koncepciji, ali sada postoje planovi koji se ne slažu s tim zaključkom iz vjetrokoridora.", kaže.

Zaključak Skupštine KS o primjeni vjetrokoridora ne može biti pravno jači i ne može derogirati nijedan zakon o prostornom uređenju. 

"Možemo diskutovati da li zakon treba mijenjati ovakav kakav jeste ali on postoji i takav je. Ustavno-pravna komisija SKS je potvrdila blokadu o primjeni Zaključka primjene vjetrokoridora, kojoj smo bili izloženi i još uvijek jesmo u određenoj mjeri. Mi ne možemo ništa bez saglasnosti drugih instanci. Sve nadležnosti su prebačene na federalni nivo usvajanjem Odluke o historijskom urbanom krajoliku Sarajeva, a koji je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i sve što se nalazi u njenom obuhvatu je prebačeno na federalni nivo. Tako da u suštini sve što je moglo da se zakomplikuje da se gradnja ne desi je urađeno i sad smo došli u situaciju da niko neće da preuzeme odgovornost i onda je krivica "pala" na Zavod", pojasnio je.

Problem "Nema kranova" vs "Moramo disati"

Kaže da problem nije samo u visokim zgradama i da Sarajevo ima najveći procenat zelene površine po glavi stanovnika.

"U samo 5 minuta od centra grada smo u dubokoj šumi. Problem nisu samo visoke zgrade, problem je grijanje kao najveći zagađivač. Neodgovorno korištenje i loženje neprimjerenih stvari, saobraćaj pa tek na 3 ili 4 mjestu bi bile visoke zgrade i ventilacija. Ilidža, Ilijaš na primjer nemaju visokih zgrada a imaju jednako zagađenje.", pojasnio je.

Problem solarnih elektrana  

Možda je manje poznato da Sarajevo ima veliki problem sa solarnim elektranama.

"Prošle godine je to baš bilo u zamahu pokrenuto ali nijedan dokument do sada nije tretirao obnovljive izvore energije. Davne 2017. godine u izmjenama i dopunama Prostornog plana samo jedna rečenica je ubačena-da se "mogu" dešavati i odobravati.", kaže.

U toj izmjeni nisu navedeni nikakvi urbanističko-tehnički uslovi.

"Svelo se na to da se paušalno odlučuje i određuje u tom smjeru bez sistematiziranih i standardiziranih kriterija.", ističe.

U martu prošle godine Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izdalo je naređenje da se ne smiju izdavati saglasnosti za izgradnju solarnih elektrana na poljoprivrenim zemljištima.

"Mi imamo pravni osnov da kažemo šta mislimo o solarnim elektranama i davali smo svoju ekspertizu. Ali od naloga Ministarstva privrede KS mi ne odbijamo aplikante nego se jednostavno pozovemo na važeću odluku i instrukciju te ih upućujemo na predmetno ministarstvo za dalje", pojašnjava.

Obzirom da nema pravilnika, standarda, uređenog zakonodavnog okvira, dešava se mnogo nelogičnosti.

"Pokušavamo da napravimo jedan pravilnik koji ne ulazi ni u čije ingerencije, ne želimo da pretvaramo poljoprivredna zemljišta u građevinska niti je to naša dužnost i obaveza. Tu je Zakon o poljoprivredi, tu su resorna ministarstva svih nivoa, ali sa prostornog aspekta ne može niko biti kompetentniji od Zavoda. To je jedan ključni segment, mada se i ovdje često odgovornost kada nešto ne funkcionira prebacuje na Zavod.", pojašnjava.

Idealna postavka je da kada Zavod nešto ocijeni negativno, pozitivno ili neutralno da svi ostali u nizu nastave svoj dio odgovornosti.

"Treba definirati odgovornosti, preuzeti odgovornosti, ako treba i mijenjati zakone ali moje iskustvo je da za to nema volje. Višestruko sam inicirao sastanke ali se nadležni iz ministarstava ne pojave", kaže.

Problem solarnih elektrana je kompleksan, čak se i u EU s tim još nose, a zbog činjenice da su kod nas nejasne obaveze institucija, građana koji iste ugrađuju, da zakon nije iskristaliziran, nema jasnoće u povratu investicija, cjelokupnoj ulozi svih uključenih, problem je veći.

Zbog te konfuzije, građani se teže i odlučuju ulaziti u ovu investiciju zbog nesigurnosti a to dodatno usložnjava cjelokupni problem.

"Mi smo zaključno sa prošlom godinom imali 83 zahtjeva za postavljanje solarnih elektrana. Ja nisam kompetentan za zakonodavni dio ali sa prostornog aspekta ne vidim problem da se one postavljaju na poljoprivrednim zemljištima uz određene uslove propisane od strane Zavoda. Naravno osim šuma ili u slučajevima kad se radi blizu naseljenih područja za što opet postoje standardi i uslovi", pojasnio je Muharemović.

Kaže da BiH pored što kasni u svim regulativama oko solarnih elektrana, dodatnim čekanjem će se samo izgubiti dodatno vrijeme i usložiti problem.

"Ima jedan paradoks. U EU se sad skidaju solarni paneli sa poljoprivrednih zemljišta a mi kao trebamo čekati još 20 godina da shvatimo isto. Možemo uzeti i primjer Hrvatske kao najmlađe članice i zemlje koja nam je blizu.Sigurno nisu riješili idealno ali su napravili pomak. I mi to možemo", kaže.

Ako se na ovo doda da neke studije u EU pokazuju da dolaze problemi i sa otpadom solarnih elektrana i sa reciklažom, vrijeme je da posložimo svoje pravilnike.

Kvalitet izgradnje danas vs nekad prije

Zavod za planiranje razvoja KS nema direktnu poveznicu sa gradnjom ali je evidentno da imamo i dobre i loše gradnje, da se dešavaju nekvalitetne gradnje i nerealni rokovi te da sve to dovodi u pitanje ne samo estetsku urbanističku sliku grada nego je i sigurnosno problematično.

Na pitanje da li danas visina investicije određuje pravila i kvalitet, Muharemović kaže da to trebaju ustanoviti relevantne inspekcije.

"Po sistemu "nek se nešto gradi" bez razmišljanja o kvalitetu imamo nažalost mnogo izgrađenih objekata. Obaveza inspekcija je da obavi tehnički prijem samih objekata, ateste ugrađenih materijala i sve se to mora prekontrolisati ali nažalost niko ne kontroliše te ljude koji koji to kontrolišu i institucije su zakazale. Da nam se dese zemljotresi kao u Turskoj, iskreno, ne znam koja bi zgrada od novije gradnje o(p)stala. One od prije rata su imale druge standarde koji su se poštovali i mnoge su jače od novih zgrada", pojasnio je.

Zato je kaže, ovaj Plan važan jer je nije samo pitanje kakvi se materijali koriste nego i ko i kako kontroliše izgradnje.

Zbog ozbiljnosti dokumenta bit će onemogućen ekstremni politički uticaj

Spremna je i kampanja javne rasprave.

"Spremili smo kampanju koja će biti u printanim i tv medijima i to je ključan segment da vidimo kako će javnost reagovati na to. Ja sam svjestan da će biti kritika, komentara, političkih prepucavanja i to nije sporno ali vjerujem i ubijeđen sam čak, da će biti nekih konstruktivnih prijedloga koje ćemo mi prihvatiti i integrisati. Ako neki prijedlog bude opravdan, ako se svi složimo da je po benefit građana, on ce biti prihvaćen bez obzira ko bio njegov predlagač.", naglasio je.

Ipak, kaže, stavit će se granica za to dokle neki politički uticaj može ići jer ovaj dokument i svaka linija koja je ucrtana u njega i u svim drugim prostorno-planskim dokumentacijama utiče direktno na nečiji život.

"Naša iscrtana linija znači da li će neko imati sunca, prozračan stan, hoće li biti raspoložen ili depresivan jer je stalno u mraku pod sijalicom, hoće li imati park za dijete, prostor za šetnju, hoće li imati vrtić, školu i td. Mi nismo jedini koji to određuju, koji na to utiču i odlučuju, tu su i neki drugi akteri koji zajedno trebaju da rade, ali mi smo početna instanca, prva smjernica", pojasnio je Muharemović za Akta.ba.

Kaže da Zavod ne odlučuje o eventualnim prodajama državne imovine i da o tome odlučuju Zavod za izgradnju i Vlada KS.

Sada je na redu Skupština KS koja treba usvojiti predmetni Nacrt i dati ga na javni uvid, tačnije javnu raspravu od minimalno 60 dana po ustaljenoj metodologiji. 

"Nakon što Skupština usvoji i da Nacrt na javni uvid, slijedi javna rasprava po svim općinama kako bi se svi zainteresirani upoznali sa detaljima plana, stekli saznanja za kreiranje svojih sugestija, komentara, primjedbi a onda je na Zavodu da sumira sve dostavljeno i zasebno dogovori na sve sugestije i komentare.", pojasnio je Muharemović.

Kaže da će apsolutno svaka dospjela sugestija biti procesuirana kako se to i nalaže te da će svaka biti podređena analizi i ocjenjivanju opravdanosti navoda.

"Centralne javne rasprave će biti upriličene po općinama a planirana je i završna, velika centralna rasprava u skladu sa programom uključivanja javnosti, za cijeli Kanton u Skupštini KS", kaže.

"Ja bih lično volio da se što više građana uključi. Građani nekad mogu vidjeti nešto što struka previdi. Struka elaborira sa stanovišta struke ali u kontekstu nekoga ko fizički živi na nekoj lokaciji, on može nekada bolje ocijeniti opravdanost i funkcionalnost, detektovati prednost ili manu nekog ponuđenog prijedloga", kaže.

Na pitanje da li smatra da lokalne zajednice osim ambicije imaju i finansijske i druge pretpostavke za realizaciju zamišljenih projekata kaže da je Nacrt prepun dobrih ideja i da se nada da su svi predlagači svojih projekata strateški pristupali istim.

"Želim da vjerujem da imaju kapacitete. Svi se načelnici bore za lokalnu samoupravu da dobiju što više ovlaštenja ali ako se za to bore, znaju koje to odgovornosti nosi pa su nadam se ocijenili svoje kapacitete i odgovornosti da to mogu sprovesti u djelo. Uloga Zavoda je bila da ocijeni da li je to sa stanovišta struke izvodivo i opravdano rješenje", zaključio je.

Slijedi prezentacija

U prezentaciji koju će Zavod javno organizirati uskoro bit ce detaljno eleborirano sve unutar plana čemu ćemo svakako pisati.

 

Razgovarala: Naida Kurdija