Očekuje se pad priljeva novca iz iseljeništva do 15 posto

Da će zdravstvena kriza prouzročena koronavirusom imati negativne posljedice na ekonomiju, jasno je svima, no veliki udar osjetit će se i u kontekstu novčanih doznaka koje iseljeništvo brojnih slabije ili srednje razvijenih zemalja šalje u svoje matične domovine. Tako najnovije predviđanje Svjetske banke govori kako će na globalnoj razini novčane doznake iseljeništva pasti za čak 142 milijarde dolara, što govori o snazi nove krize, piše Večernji list BiH. 

Skratiti vrijeme oporavka

“Doznake su vitalni izvor prihoda za zemlje u razvoju. Aktualna ekonomska recesija prouzročena COVID-om 19 znatno će utjecati na mogućnost slanja novca kući, zbog čega je od još vitalnijeg značaja da skratimo vrijeme oporavka naprednih ekonomija”, kaže predsjednik Grupe Svjetska banka David Malpass, prenosi Faktor. Gdje je u svemu tomu Bosna i Hercegovina? Analitičari su složni u ocjeni kako je dobar dio gospodarskih aktivnosti unutar BiH dio izravnog utjecaja koji iseljeništvo ima na novčane tokove u zemlji. Od izravnih novčanih doznaka, preko trgovine i kupnje nekretnina, pa do potrošnje u mjesecima kada se iseljeništvo u većoj mjeri vraća u matičnu zemlju; utjecaj koji iseljeništvo ima na ekonomske prilike u BiH uistinu je velik. Koliki su potencijali iseljeništva, dovoljno govori i podatak kako su, prema informacijama Centralne banke BiH, novčane doznake iz inozemstva u 2018. godini iznosile 2,7 milijardi KM. Međutim, iz Centralne banke za Večernji list naveli su kako ne očekuju dramatične promjene u priljevima po osnovi mirovina i plaća iz inozemstva. Dodaju kako je za očekivati pad priljeva po osnovi doznaka iz inozemstva.

“U ovom je trenutku zaista teško procijeniti u kojem iznosu. Vjerujemo da bi smanjenje moglo biti u visini 10 - 15 posto. Naravno, sve ovisi o brzini oporavka zemalja Europske unije, odakle najviše doznaka i dolazi”, naveo je Senad Softić, guverner Centralne banke. Podsjećamo, bh. iseljeništvo ima oko 1,400.000 članova i obuhvaća veliki broj poduzetnika, stručnjaka različitih profila i znanstvenika, što je dovoljno za zaključak kako se radi o ogromnom potencijalu koji je do sada postizao značajne uspjehe kroz otvaranje novih radnih mjesta unutar BiH, kao i primjenu ideja, ali i kapitala koje su ljudi iz BiH stekli u visokorazvijenim zapadnim zemljama.

Veliki potencijali

Upravo se u posljednje vrijeme počelo mnogo više raditi na povezivanju poduzetne dijaspore i domaćih poduzetnika, i to sukladno činjenici da u BiH uistinu postoje veliki potencijali za ulaganje i razvoj različitih oblika djelatnosti, počevši od novih tehnologija, do različitih oblika proizvodnih djelatnosti pa do onih uslužnih.

No, prije toga, potrebno im je omogućiti okruženje tako da ovakvi sastanci budu prilika da poduzetnici iz dijaspore čuju dragocjene informacije o tome što je aktualno od domaćih proizvodnih i uslužnih kapaciteta, a domaći poduzetnici otkriju neke nove prilike za internacionalizaciju poslovanja.

Strateški je cilj ovakvog povezivanja bio zadržati ljude u Bosni i Hercegovini. Međutim, nova kriza neminovno će ugroziti dinamiku procesa povezivanja dijaspore i domaćih poduzetnika.