Softić: Neće biti snažnog oporavka ekonomije ni naredne godine

Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Senad Softić u intervjuu za „Dnevni avaz", između ostalog, kazao je kako je sigurno da će novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) podrazumijevati i strukturalne reforme u BiH.

"Postoji izvjesna mogućnost da će razgovori bh. vlasti s MMF-om rezultirati novim aranžmanom. Vlasti su se već izjasnile da im je potreban novi aranžman, a MMF da je spreman ući u nove pregovore. Formalni proces pregovora bi trebao početi odmah nakon lokalnih izbora. Prema najavama iz MMF-a, fokus programa bit će odgovor BiH na pandemiju. Sigurno da će aranžman podrazumijevati i strukturalne reforme", rekao je guvenrer CBBiH.

Po njegovim riječima, najgori utjecaj pandemije koronavirusa na bh. ekonomiju je svakako smanjenje ekonomskih aktivnosti i gubitak radnih mjesta.

"Isto tako, tu je i činjenica da se dio ekonomskih aktivnosti neće vratiti u normalne tokove tako brzo. Zanimanja koja se po prirodi svog posla oslanjaju na direktan ljudski kontakt, poput turizma i ugostiteljstva, sigurno će još izvjesno vrijeme osjećati posljedice, i nakon što mjere socijalnog distanciranja budu ukinute",kaže Softić.

Na upit koliko bi, s ekonomske strane, bilo opravdano novo zatvaranje bh. ekonomije uzimajući u obzir efekt koji smo imali nakon prvog, guverner je rekao da nije prikladno da CBBiH daje ocjenu prikladnosti novog zatvaranja ekonomije.

"Pandemija uzrokovana koronavirusom dovela je do pada ekonomija širom svijeta, pa BiH nije i ne može biti izuzetak. Već postoje naznake da bi pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini mogao biti neznatno blaži nego što se inicijalno procijenilo, jer se ekonomska aktivnost počela oporavljati u trećem kvartalu. Zbog sve izvjesnijeg snažnog negativnog efekta drugog vala pandemije u BiH i regionu, očekujemo da će se inicijalne projekcije snažnijeg oporavka u 2021. pomjeriti na 2022. godinu."

Kako je dodao, očekuje se da će rast javne potrošnje biti jedini faktor koji će ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti, a da će sve ostale komponente agregatne potražnje bilježiti značajan pad. Vanjski dug je značajno porastao već u drugom kvartalu 2020. godine, a očekuje se da će nastaviti rasti i u kratkom roku.

Odgovarajući na pitanje koji su posljednji pokazatelji kada je riječ o novcu koji u BiH šalje dijaspora, Softić kaže da je bilo očekivano da će kriza koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa dovesti do pada doznaka.

"Samim tim, izdvajanja novca koji su slali u domovinu su manja. Doznake iz inozemstva su u visini od blizu devet posto BDP-a, i opale su za nekih 213 miliona KM (oko 10 posto) u prvih šest mjeseci ove godine",rekao je guverner Centralne banke BiH Senad Softić u intervjuu za „Dnevni avaz".