Kapital Centralne banke BiH za tri mjeseca pao 84 miliona KM

Neto strana aktiva ili tzv. slobodne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) za tri mjeseca ove godine smanjene su za 84 miliona KM, a ukoliko se obistine predviđanja svjetskih, ali i domaćih stručnjaka o rastu inflacije, Bosna i Hercegovina do kraja godine mogla bi ostati bez većine tih "slobodnih rezervi" koje zaključno s martom ove godine iznose 811 miliona KM.

Inače, "slobodne rezerve" predstavljaju razliku između obaveza koje ima CB BiH i imovine kojom raspolažu, a upravo taj novac (slobodne rezerve) na početku pandemije virusa korona tražili su predstavnici Republike Srpske kako bi se sanirale posljedice krize u BiH, međutim rukovodstvo Centralne banke BiH se oglušilo o te zahtjeve ističući da nema potrebe da se reaguje. Istovremeno, CB BiH je te rezerve koristila za svoje potrebe, između ostalog i za kupovinu spornog zemljišta za izgradnju zgrade Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Zaključno sa decembrom prošle godine slobodne rezerve iznosile su 895.698.000 KM, da bi zaključno sa februarom pale na 795.940.000 KM i na kraju marta iznosile su 811,5 miliona KM.

"Razlog smanjenja neto strane aktive je pad cijena vrijednosnih papira i cijene monetarnog zlata na tržištu Eurozone. Vrijednosni papiri zemalja Eurozone i monetarno zlato su najznačajniji dijelovi devizne rezerve CB BiH koji su izloženi promjenama cijena na tržištu", rekli su u Centralnoj banci BiH.

Domaći stručnjaci naglašavaju da razloge njihovog pada treba tražiti u upravljanju tim novcem koje nije u duhu vremena jer CB BiH, za razliku od većine centralnih banaka u svijetu, novac ulaže isključivo u tradicionalne vrijednosne papire kao što su obveznice Francuske, Njemačke, Belgije i Španije. Trenutno zbog inflantornih očekivanja prinosi na obveznice su počeli da rastu, što dovodi do većih kamatnih stopa na te obveznice, a posljedice toga su pad njihovih vrijednosti.

Primjera radi, francuske desetogodišnje obveznice sa prinosom od - 0,34 odsto sada su na nivou od - 0,02 odsto, dok su Njemačke obveznice sa - 0,57 odsto pale na nivo od - 0,28 odsto.

Prema određenim analizama, ukoliko se inflantorna očekivanja nastave moguće je drastičnije umanjenje kapitala CB BiH te da zbog toga treba razmišljati o ulaganjima u netradicionalne klase aktive. Kako ističu, ukoliko dođe do najavljene inflacije i povećanja kamatnih stopa CB BiH bi mogla izgubiti većinu svojih slobodnih rezervi. Na trenutni portfelj CB BiH, od 9,4 milijarde KM rastom kamate od jedan odsto, CB BiH bi izgubila oko 400 miliona KM, a na rast od dva odsto gotovo sve slobodne rezerve.

U samoj CB BiH potvrđuju da imaju zakonska ograničenja te da je jasno definisano u koje instrumente ona može investirati devizne rezerve, ali da CB BiH mogu podnijeti i znantno osjetniji rast tržišnih prinosa na obveznice zemalja Evrozone. Takođe, naglašavaju da trenutni "stvarni podaci" ne ukazuju na bojazan od inflacije te da u skladu s tim "CB BiH ne razmatra ulaganje u netradicionalne klase aktive".

Za razliku od Centralne banke BiH, mnoge centralne banke u svijetu preispituju svoje upravljanje portfeljom i sve više ulažu u rizičnije finansijske instrumente i akcije listirane na stranim berzama.