Smanjene naknade za banke u BiH, hoće li one smanjiti svoje naknade građanima?

Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine izmijenio je Odluku o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknada na iznos rezervi na način da je smanjio naknade za čuvanje viškova likvidnosti i na taj način bankama oslobodio značajan iznos sredstava.

U samoj odluci CB BiH, koja je usvojena u petak, navodi se da se na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u domaćoj valuti ne obračunava naknada te da će se na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom obračunavati naknada po stopi od minus 10 baznih poena, dok će se na sredstva iznad obavezne rezerve obračunavati naknada po stopi od minus 25 baznih poena.

U suštini, banke koje drže sredstva kod Centralne banke BiH u stranoj valuti do sada su plaćale 0,6 odsto godišnje, a izmijenjenom odlukom to će sada plaćati 0,1 odsto.

Takođe, banke su na višak iznad obaveznih rezervi plaćale naknadu 0,75 odsto godišnje, a sada je ta naknada smanjena na 0,25 odsto.

"Na ovaj način oslobodili smo značajan dio sredstava bankama i očekujemo da će banke sada smanjiti svoje naknade prema klijentima. Radi se o značajnim sredstvima i ova odluka na neki način posljedica je usklađivanja s odlukama Evropske centralne banke", rekao je za "Nezavisne" Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.

Inače, odluka Centralne banke BiH uslijedila je nakon što je Evropska centralna banka prvi put u posljednjih 11 godina za 0,5-odstotnih poena povećala ključne kamatne stope. Između ostalih, kamate na depozite podignute su sa - 0,5 na nula odsto, a posljedica toga je i reakcija Centralne banke Bosne i Hercegovine.

"Upravni odbor odlučio je da je primjereno napraviti krupniji prvi korak u tempu normalizacije monteralne politike nego što je to signalizirano na prethodnoj sjednici. Odluka se temelji na ažuriranoj procjeni Upravnog odbora o inflatornim rizicima", saopštili su prošle sedmice iz Evropske centralne banke.

Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Palama, kaže da je odluka Centralne banke BiH očekivana, ali i da su trebali u potpunosti ukinuti negativnu kamatnu stopu. Kako pojašnjava, ta negativna kamatna stopa služila je za to da se banke natjeraju da plasiraju novac privredi, a ne da novac drže na računima, dok je sada u uslovima inflacije stvar potpuno drugačija.

"Sa stanovišta ekonomske teorije sve je potpuno jasno. Ti penali i negativne kamatne stope služili su da preveliku likvidnost banke plasiraju. U ovakvim okolnostima s ovako visokom inflacijom Centralna banka Bosne i Hercegovine tu kamatnu stopu je trebalo dovesti na nulu. To nisu uradili jer vjerovatno gledaju vlastiti interes i kako da zarade, isplate sebi plate i pokriju troškove", rekao je Đogo