Povećanja kamatnih stopa za sada nema, ali nema ni garancije da ih neće biti

Ekonomska oluja iz Evrope lako bi mogla uzburkati i našu zemlju. Novo povećanje kamatnih stopa značilo bi manja ulaganja, lijek za inflaciju, ali za bh. građane i dalje manje novca u kućnom budžetu. Za sada, situacija je stabilna, ali garancija da do povećanja neće doći - nema. Naime, bankama je ostavljena mogućnost pojedinačnog djelovanja.

Konvertibilna marka fiksno je vezana za euro, pa odluke ECB-a imaju efekat prelijevanja na ekonomiju BiH. Razvijene svjetske ekonomije, među arsenalima oružja u borbi protiv inflacije, služe se povećanjem kamatne stope. Zbog slabašne ekonomije, to oružje, upozoravaju stručnjaci, BiH nema.

„Što se tiče BiH, povećanje kamatne stope ECB-a se odražava samo na kredite, ali ne i na depozite, što nije dobro za inflaciju. Na kredite u prvim godinama nešto više, a sad se ovo povećenje neće i ne može značajno odraziti na kredite“, ističe Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

Direktor agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić napominje kako razloga za značajan rast kamatnih stopa u BiH nema - monetarna politika u BiH nije tako kreativna kao politika razvijenih ekonomija.

Na pitanje hoće li doći do rasta kamatnih stopa, iz Centralne banke BiH uvjeravaju da je odgovor negativan. Opravdanost vide u statističkim podacima koji ne ukazuju na značajnije povećanje kredita. No, uz optimistične vijesti, ne garantuju i sigurnost, jer će banke imati svoj rezon i mogućnost povećanja kamatnih stopa: „Potrebno je istaći da se komercijalne banke u BiH gotovo u potpunosti oslanjaju na domaće izvore finansiranja, a koji nisu usko vezani uz referentne kamatne stope sa ino tržišta. Vjerovatnoća za nagli porast kamatnih stopa na bh. bankarskom tržištu u narednom periodu je i dalje veoma mala“.

Umjesto smanjenja inflacije rastom kamatnih stopa, lijek za poboljšanje ekonomske slike je stezanje državnog kaiša, smatraju stručnjaci. Smanjenje potrošnje budžetskih sredstava bilo bi rješenje. No, dobro je poznato da za tim riješenjem bh. političari ne posežu. Naprotiv, rasipanje sredstvima ide im znatno bolje.

„ECB sigurno na svakom od sastanaka će bar za ovu god,a vjerovatno će se preliti to i na prvi kvartal sljedeće godine, dizat će bazne kamatne stope što će translantorno uticati da kamate se podižu i u BiH“, upozorava ekonomski stručnjak Sanel Halilbegović.

Iako je inlfacija znatno niža nego prošle godine, američki FED podigao je ključnu kamatnu stopu za 0,25 posto. Podsjećamo da je MMF u maju uputio poruku BiH da je potrebno povećanje kamatnih stopa s ciljem smanjenja razlike između kamatnih stopa u eurozoni i u našoj zemlji. I dok su mišljenja podijeljena o tome je li rast kamatnih stopa za vrijeme inflacije lijek ili put ka krahu ekonomije, sve veći broj građana u našoj zemlji živi na kredit, a država grca u dugovima.