Inovacija na tržištu kapitala: Bh. banke spremne za MREL obveznice

Komercijalne banke u Evropskoj uniji i nekim drugim dijelovima svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, moraju da obezbijede dodatni kapital kako bi bile spremne za krizne situacije, a rok za implementaciju ove obaveze je 2028. godina. Ovo je dio šire regulative koju je postavila Evropska centralna banka (ECB) i nadležna tijela kako bi se povećala otpornost banaka u slučaju finansijskih kriza ili drugih ekonomskih šokova.

Kako funkcioniše ovaj sistem?

"Kapital za krizne situacije" (poznat i kao "Buffer za krizne situacije" ili "anti-ciklički kapital") predstavlja određeni iznos kapitala koji banke moraju da zadrže u rezervama, kako bi bile bolje pripremljene da prežive ekonomske turbulencije ili finansijske potrese. Ovaj kapital je dodatni iznad standardnih zahtjeva za kapital, a njegova svrha je da osigura stabilnost bankarskog sistema i zaštiti deponente i investitore u slučaju ekonomske nestabilnosti.

Banke će morati da razviju strategije za prikupljanje i čuvanje ovog kapitala. Obavezni kapital za krizne situacije biće usklađen sa ciljem da banke imaju dovoljno resursa da prebrode teške ekonomske periode, kao što su nagli pad tržišta ili finansijske krize.

Zašto je ovo važno?

Ove mjere imaju za cilj smanjenje rizika sistemskih bankrota i povećanje povjerenja u finansijski sistem. Na taj način, banke bi bile bolje pripremljene za krizne situacije, a šanse za potrebu za državnim intervencijama u slučaju bankrota ili nelikvidnosti banaka biće smanjene.

U suštini, do 2028. godine banke moraju da implementiraju mehanizme koji omogućavaju da budu stabilne čak i u slučaju ozbiljnih ekonomskih ili finansijskih problema.

Hoće li banke do 2028. godine ispuniti zahtjeve za MREL

Na konferenciji Horizonti kapitala koja je prošle sedmice održana Sarajevu u organizaciji ASA Banke najavljena je ekskluzivna informacija da će ASA Banka početkom naredne godine izaći na tržište s MREL obveznicama (Minimum Requirement for Own Funds and Eligible Liabilities).

Samir Mustafić, predsjednik uprave ASA Banke kazao je da podaci Evropske unije govore da na zapadnim tržištima, tržište kapitala već ima jednu dinamiku što otvara mogućnost investitorima.

"Mora se raditi na edukaciji, dostupnosti proizvoda i kao domaći akteri na ovom tržištu moramo otvarati perspektive i mogućnosti da kapital koji imamo, a imamo ga, alociramo državi i imlementiramo sa što boljim povratima. Na bh. tržištu obveznice se uglavnom emituju od strane države, dok se drugi ne usuđuju. Mi smo ove godine imali taj jedan poduhvat gdje smo putem ASA Finance emitovalI 30.000 obveznica. Sada ćemo i kao banka u svojoj državi emitovati MREL obveznice da zaživimo to tržište. Osjetili smo potrebu, potražnju i svijest da su takve alterinativne investicijske mogućnosti neophodne", poručio je Mustafić.

Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske potvrdio da su EU direktive prenesene u zakonsku regulativu Agencije za bankarstvo RS.

"Možemo reći da će dvije sistemski važne banke kao što su ASA Banka i Nova banka, kao dvije najveće domaće grupacije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, imati najmanje problema da ispune MREL zahtjeve. Zašto? Zato što su one fokusiranije na ovom tržištu, mnogo bolje upravljaju rizicima i zato što nemaju majku banku koja dolazi iz EU, drugih zemalja. Također, mislim da one mnogo više rade na finansijskom opismenjavanju i edukaciji i širenju priče tržišta kapitala", kazao je Šuput.

Ističe da su MREL obveznice jako dobar potez.

"Ono što sada vidimo jeste da kamatni stok Feda i Evropske centralne banke pada, inflacija pada i ono što je protekle dvije godine donosilo profit bankama će sada biti problem na koji način stvarati taj kamatonosni prihod. Tako da ja vidim prostor da, ukoliko se na pravi način prezentuje priča MREL obveznica na tržištu kapitala u Bosni i Hercegovini, da će postojati interes kako pravnih tako i fizičkih lica da se investira u njih", poručio je.

Prije toga, važnim ističe stabilnost finansijskog sektora, stabilnost bankarskog sektora jer je unazad nekoliko godina tržište obilježilo kriza za krizom.

"Jako se radujem i potvrđujem da je jednoj banci u Republici Srpskoj prošle godine već izdato rješenje za MREL iznose kapitala i sigurno neće imati problema", kazao je Šuput, dodajući da će tako spojiti korisnost za banke, s druge strane korisnost za tržište kaptala, a najkorisnije će biti za potencijalalne buduće investitore.

Utvrđena metologija

Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ima utvrđenu metodologiju za određivanje minimalnog zahtjeva za kapitalom i prihvatljivim obavezama banke.

Minimalni zahtjev za kapitalom i prihvatljivim obavezama MREL zahtjev predstavlja minimalni iznos regulatornog kapitala i prihvatljivih obaveza koji osigurava sposobnost banke da pokrije odgovarajući iznos gubitaka i da, zavisno od strategije restrukturiranja, bude dokapitalizirana iznosom koji je dovoljan za provedbu preferirane strategije restrukturiranja, a sve kako bi se postigli ciljevi restrukturiranja.

MREL zahtjev se izračunava kao procentno izražen odnos zbira regulatornog kapitala i prihvatljivih obaveza prema zbiru regulatornog kapitala i ukupnih obaveza banke.

Također, utvrđeno je za svaku banku posebno MREL zahtjev koji je banka dužna kontinuirano ispunjavati na pojedinačnoj osnovi, odnosno na konsolidovanoj osnovi, ako je tako naloženo.

MREL zahtjev određuje se u skladu s odredbama Zakona o bankama i odredbama Odluke o minimalnim zahtjevima za kapitalom i prihvatljivim obavezama banke te u skladu s ovom Metodologijom koja detaljnije razrađuje postupanje Agencije prilikom određivanja MREL zahtjeva.

"Agencija može povećati ukupan MREL zahtjev ako tokom planiranja restrukturiranja utvrdi da je opravdano da će neke MREL prihvatljive obaveze biti isključene iz provođenja otpisa ili konverzije, ako je to isključenje opravdano barem jednim od ciljeva restrukturiranja (npr. ciljem očuvanja ključnih funkcija ili ciljem izbjegavanja većeg štetnog učinka na finansijsku stabilnost sprečavanjem širenja zaraze i dr.)" navedeno je.

MREL u regionu Balkana

Iako je MREL primarno regulativni okvir razvijen od strane Evropske unije, zemlje u regionu Balkana koje su članice EU, poput Hrvatske i Bugarske, implementiraju ovaj standard u skladu sa pravilima EU. U ostalim zemljama Balkana koje nisu članice EU, kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, ili Crna Gora, MREL standardi nisu nužno zakonski obavezni, ali mnoge banke u ovim zemljama sve više usklađuju svoje poslovanje sa EU regulativama zbog integracija u međunarodni finansijski sistem.

Trenutni status u Srbiji i regionu

U Srbiji i drugim državama Balkana, banke počinju da se usklađuju sa evropskim pravilima koja se odnose na kapitalnu adekvatnost, sanaciju banaka i MREL. Iako direktni MREL zahtjevi možda nisu još potpuno implementirani na svim tržištima, regulatorni okviri koji se odnose na sanaciju banaka i stabilnost finansijskog sistema počinju da postavljaju temelje za uvođenje ovih pravila.

Iako u Srbiji još uvijek nisu u potpunosti usklađeni svi zahtjevi prema MREL, regulatorne vlasti (NBS) rade na unapređenju sistema zaštite bankarskog sektora. Očekuje se da će zemlje u regionu početi da primjenjuju EU regulative u punom obimu, uključujući i MREL, kako bi se osigurala stabilnost i otpornost banaka prema potencijalnim šokovima.

Zemlje poput Hrvatske, koje su članice EU, implementiraju MREL standarde u potpunosti, u skladu sa zakonodavstvom Evropske unije. Banke u ovim zemljama već koriste MREL obveznice za obezbjeđivanje potrebnog kapitala.

Dakle, izdavanje MREL obveznica postaje sve važniji instrument u regionu jer banke počinju da prepoznaju njegovu ulogu u zaštiti od potencijalnih kriza. Ove obveznice se koriste da bi se povećala kreditna sposobnost banaka i omogućilo im da ispune regulatorne zahtjeve, dok istovremeno pružaju investitorima priliku da ulažu u rizičnije, ali potencijalno profitabilnije instrumente.

S.B.