Selimović s čelnicima MMF-a i Svjetske banke: BiH traži stabilnost i investicije

U okviru Proljetnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Jasmina Selimović, nastavila je seriju bilateralnih razgovora s visokim zvaničnicima ključnih međunarodnih finansijskih institucija.

Tokom susreta s izvršnim direktorom Svjetske banke, Eugeneom Rhuggenaathom – koji predstavlja konstituencu u kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina – razmatrani su pravci saradnje između CBBiH i Svjetske banke. Ključne teme uključivale su očuvanje finansijske stabilnosti, jačanje institucionalnih kapaciteta, te poboljšanje investicionog ambijenta.

Jedan od centralnih elemenata razgovora bila je implementacija Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), za koju je guvernerka Selimović naglasila da bi predstavljala značajan iskorak ka dubljoj integraciji Bosne i Hercegovine u evropski finansijski prostor, kao i olakšanje prekograničnih transakcija za građane i privredu.

U odvojenom susretu s Antonellom Bassani, potpredsjednicom Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju, vođena je diskusija o ekonomskim izazovima s kojima se suočava region. Fokus je bio na zelenoj tranziciji, jačanju energetske sigurnosti i otpornosti ekonomija na spoljne šokove. Guvernerka je istakla da makroekonomska stabilnost i povjerenje u monetarnu politiku ostaju ključni stubovi za dugoročan razvoj i pristupanje evropskim integracijama.

Također, Selimović je održala sastanak s Alfredom Kammerom, direktorom Evropskog odjela MMF-a. Razgovaralo se o aktuelnim makroekonomskim trendovima u Bosni i Hercegovini i šire, uz poseban osvrt na inflaciju i geopolitičke izazove. Posebna pažnja posvećena je podršci evropskim integracijama zemalja Zapadnog Balkana, pri čemu je naglašena važnost kontinuirane tehničke pomoći MMF-a i usklađivanja sa standardima EU.

Na marginama sastanaka, guvernerka je prisustvovala i zasjedanju konstituence holandsko-belgijske grupe, kojoj pripada i BiH. Ovaj susret poslužio je kao platforma za koordinaciju politika i razmjenu iskustava među članicama, koje uključuju zemlje poput Belgije, Holandije, Hrvatske, Rumunije, Izraela, Ukrajine i drugih članica sličnog ekonomskog profila.