Tržište kartica u BiH se uduplalo

Tržište kartica u BiH se tokom proteklih šest godina uduplalo, a o veličini "kartičnog buma" najviše govori zvanični podatak Centralne banke BiH (CB BiH), prema kojem je vrijednost transakcija izvršenih karticama u ovom periodu sa 3,5 milijardi KM porasla na iznos od 7,18 milijardi KM.

Ukupan broj aktivnih kartica se u proteklih šest godina povećao za 360.643. Preciznije govoreći, na kraju 2007. godine na kartičnom tržištu BiH bilo je 1.528.498 aktivnih kartica, dok je ova cifra na kraju prošle godine bila 1.889.141.

Prosječan godišnji promet po jednoj kartici u 2013. iznosio je 3.802 KM, dok je na kraju 2007. godine bio 2.296,40 KM.

Analizom podataka CB BiH na godišnjem nivou se vidi takav trend, prema kojem je, s izuzetkom pada u 2010. godini, trend rasta korištenja kartica konstantno bio visok.

Najveći skok kartično poslovanje napravilo je tokom 2009. godine, kada je njihov broj skočio za 161.539, dok je najveći pad ovaj tržišni segment, i to zbog striktnijeg odnosa banaka u kriznim uslovima, doživio godinu dana nakon toga. Tako je 2010. broj aktivnih kartica pao za 80.292.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista - SWOT, smatra da, pored činjenice da građani BiH kartice sve više koriste zbog tehničkog progresa, to nažalost u dosta velikoj mjeri čine zbog činjenice da se posredstvom kartica mogu lako zadužiti.

"Nakon što su banke uvidjele da građani u velikoj mjeri podižu nenamjenske kredite za razne tekuće potrebe, na tržište su lansirale veliki broj kartica posredstvom kojih je poznato da se relativno jednostavno i brzo može zadužiti", rekao je Đogo.

On je konstatovao da se građani veoma lako odlučuju za kartično zaduženje i da tom prilikom u uslovima kada im je neophodno da brzo dođu do novca nije važno što su kamate na iznose zaduženja po karticama i do 20 odsto.

"S obzirom na to da privredni trendovi neće omogućiti značajniju ekspanziju u oblasti nenamjenskih kredita, kartično poslovanje će u svakom slučaju i ubuduće biti u ekspanziji", rekao je Đogo.

On je podsjetio da su još u 20. vijeku, kada su kartice tek uvođene, postojala predviđanja kako ljudi u jednom trenutku više neće plaćati gotovim novcem.

"Dosta je lakše sa sobom nositi karticu i plaćati njome, nego razmišljati o iznosu gotovog novca u novčaniku koji se može poderati", kazao je on.

Radovan Bajić, član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH i direktor NLB Razvojne banke, ocijenio je da i pored konstantnog trenda rasta u oblasti kartičarstva prostora za njegovo širenje ima dosta.

"Iako se u BiH i dalje veliki broj plaćanja vrši gotovinski, razvojem modernih servisa plaćanja i povećanjem standrada zaštite kod kartičnog plaćanja, ljudi su sve više počeli da vjeruju u plaćanje karticama", rekao je Bajić.

On je dodao da prednost plaćanja karticama, između ostalog, i u tome što je njima u bilo kojoj državi moguće plaćati bez razmišljanja o potrebi konverzije valute.