Slovenska vlada odgađa privatizaciju NLB-a

Slovenija je odlučila zamrznuti privatizacijuNove ljubljanske banke (NLB) unatoč obećanju Europskoj komisiji da će se do kraja iduće godine odreći državnog vlasništva u njoj kako dokapitalizacija proračunskim sredstvima iz 2013. i 2014. ne bi bila smatrana nedopuštenom državnom pomoći, piše u srijedu slovenskiposlovni dnevnik Finance pozivajući se na izjave vladinih dužnosnika.

Da je privatizacija NLB-a do daljnjega stavljena ad-acta, nedavno je izjavila visoka predstavnica Ministarstva financija, a sada i premijer Miro Cerar, navodi list.

Finance pišu da je Cerar ovih dana za Bloomberg izjavio kako će njegova vlada poštovati obveze prema Europskoj komisiji, ali da će privatizaciju NLB-a vjerojatno odgoditi zbog aktualnih prilika na financijskom tržištu, pri čemu je spomenuo nesigurnost koju izaziva Brexit.

"Moramo imati u vidu događaje u Europi i, bude li potrebno, reorganizirati vremenski termin cijelog postupka privatizacije NLB-a", kazao je Cerar, dodavši kako je riječ o njegovu osobnom mišljenju iako će konačnu odluku o odgodi morati donijeti nezavisni državni fond koji upravlja portfeljem u vlasništvu države.

Slovenija je prije dva mjeseca objavila da će državni udio u NLB-u sa sadašnjih 100 smanjiti na 25 posto, prodajom dionica NLB-a putem inicijalne javne ponude (IPO), a kao konzultanta angažirala je Deutsche Bank.

Najavljivalo se da bi postupak prodaje mogao početi u drugom kvartalu 2017. raspisivanjem prodaje dionica stranim investitorima, odmah nakon objave ovogodišnjih poslovnih rezultata banke koja zadnje dvije godine posluje pozitivno.

Finance tvrde da slovenski dužnosnici u zadnje vrijeme intenzivno politički lobiraju u Bruxellesu kako bi ishodili odobrenje za produženje roka izlaska države iz većinskog vlasničkog udjela u NLB-u.

Više slovenskih ekonomista zadnjih mjeseci upozorava da nije pravo vrijeme za prodaju NLB-a zbog stanja na europskom i svjetskom financijskom tržištu gdje je interes stranih investitora za ulaganje u manje banke u srednjoj i istočnoj Europi zadnjih godina znatno smanjen.

Upozoravali su i na razočaravajuće rezultate u pogledu cijene koje je Slovenija postigla prodajom Nove kreditne banke Maribor, druge najveće u državi, koja je sredinom godine prodana američkom financijskom fondu za 400 milijuna eura, tri puta manje nego što je uložila u njenu zadnju dokapitalizaciju kako bi je sanirala i osposobila za opstanak na tržištu.