Gotovi novac ima izvjesnu budućnost još određeno vrijeme

U Sarajevu je jučer održana međunarodna konferencija "Budućnost gotovog novca", a koju je povodom 20. godišnjice uvođenja konvertibilne marke kao zakonskog sredstva plaćanja u Bosni i Hercegovini, organizovala Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u saradnji sa USAID-om.

Konferencija, na kojoj su učestvovali eminentni stručnjaci iz Austrije, Albanije, Bugarske, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, je ponudila zanimljive diskusije na temu gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, digitalizacije i fintecha, te je ukazala na činjenicu da je i pored značajnog tehnološkog napretka u finansijskom posredovanju, od 2007. godine naovamo prisutan trend kontinuiranog povećanja gotovine u opticaju, a što se smatra direktnom posljedicom globalne finansijske krize. 

U svom govoru, guverner CBBiH Senad Softić istakao je da je konvertibilna marka poslije 20 godina postojanja u potpunosti opravdala svoje uvođenje, te da je u tom periodu Bosna i Hercegovina uživala izuzetnu finansijsku stabilnost i nisku inflaciju.

"Jedan dio posla smo odradili, postavili smo pouzdan i čvrst okvir, sada je na svima nama, ne samo CBBiH, nego i na izvršnoj vlasti da provedemo strukturne reforme da bismo ubrzali privredni rast, smanjili nezaposlenost i povećali standard građana Bosne i Hercegovine", rekao je guverner Softić.

Zamjenik direktora MMF-a za Europu Jörg Decressin, u obraćanju je rekao da je pitanje digitalnih plaćanja već sazrelo, te ona nude razne alternative gotovini. "Ipak, kako god privlačno zvučalo, društvo bez gotovine, ili sa manje gotovine, je do sada ostalo nedostižno. Ali, stvari bi mogle da se promijene. Inovacije fintech-a mogle bi pružati sve više mogućnosti koje pogoduju digitalnim plaćanjima", rekao je Decressin, dodavši da bi se centralne banke trebale suočiti sa izazovima koje pred njih stavljaju privatne digitalne valute i kripto aktiva.

Vodeća ekonomistica CBBiH Belma Čolaković istakla je da oslanjanje isključivo na visinu registrovane/legalne ekonomske aktivnosti u zemlji, može rezultovati neadekvatno formuliranim ekonomskim politikama, te da se sa rastom značaja fintech-a dodatno komplikuje procjena stvarne potražnje za novcem, a samim time i mjerenje ekonomske aktivnosti u zemlji.

Kad je riječ o dobu digitalizacije u finansijskom sektoru, veliki uticaj digitalnih tehnologija na bankarstvo je nešto što se već događa, s velikim potencijalom za dalji rast. Neki od učesnika konferencije predviđaju da će u razvijenim zemljama bankarsko poslovanje sa građanstvom biti skoro potpuno automatizovano do 2020. godine, te da će automatizacija bankama pomoći da u određenim sektorima svoga poslovanja smanje troškove 30-40%. 

U zaključku konferencije ocijenjeno je da će i regulatori morati da mijenjaju svoj pristup, odnosno da prilagode okvir u kojem posluju, da bi pratili događanja na tržištu.

U pogledu kripto valuta, spomenuto je da su one aktiva i investicija visokog rizika, a ne novac u klasičnom smislu koji u osnovi ima neku obvezu.