Deutsche bank: Dionice će izgubiti do 30 odsto vrijednosti

Analitičari Deutsche banke procjenjuju da će dionice na berzama u svijetu ove godine izgubiti 20 do 30 odsto vrijednosti, dok čuveni ekonomista Nurijel Rubini vjeruje da će berze pasti čak 40 odsto usljed posljedica izazvnih virusom korona.

Prema procjeni kuće "Bloomberg ekonomiks", ako posljedice virusa u ostalim zemljama budu slične kao u Kini u prvom tromjesečju, globalna ekonomija će ove godine imati štetu od 2.700 milijardi dolara, čak i ako pandemija uskoro prođe.

Vlada Južne Koreje, zemlje koja je, poslije Kine, najviše pogođena virusom korona, izdvojila je 13,7 milijardi dolara za ublažavanje posljedica epidemije. 

Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio je osam milijardi dolara za akcije protiv virusa. 

Italijanska vlada će se zadužiti za 3,6 milijardi evra, kako bi suzbila epidemiju, te pomogla kompanijama pogođenim padom zarade.

Centralne banke, od SAD do Japana i Australije, spuštaju kamate, a najugroženije države počele su da odobravaju vanredne rashode u budžetima kako bi pomogle posustaloj ekonomiji, navodi agencija "Bloomberg". 

Ukoliko stane sa radom jedna tvornica automobilskih dijelova u Kini ili Italiji, gotovo cijeloj autoindustriji u Evropi i svijetu prijeti privremena obustava proizvodnje. 

Slično je u farmaceutskoj i ostalim industrijama. Teške posljedice širenja virusa među prvima su osjetile turističke, avio i druge saobraćajne kompanije, koje su preko noći ostale bez glavnine putnika i gostiju. 

Najbolji pokazatelj zabrinjavajućeg razvoja događaja jeste iznenadna reakcija američke Centralne banke /FED/ koja je "srezala" kamatnu stopu za 0,5 odstotnih bodova - na nivo od jedan do 1,25 odsto. 

Taj neočekivani potez, koji se dogodio između dvije redovne sjednice uprave FED-a, izazvao je dodatni šok među investitorima na berzama, koje su sedam dana ranije zbog virusa korona izgubile više od deset odsto vrijednosti.

Virus je Kini tokom februara prepolovio ekonomske aktivnost, a njegovo nekontrolirano širenje po Južnoj Koreji, Japanu, Iranu, Italiji, te ostatku Evrope i svijeta pokazuje da će globalne ekonomske posljedice biti daleko veće od prvobitnih pretpostavki. 

Rašireno je mišljenje da su centralne banke spuštanjem kamatnih stopa i monetarnim popuštanjem, pojednostavljeno nazvanim štampanje novca, izvukle svijet iz recesije nakon 2008. godine. Naštampano je 20.000 milijardi dolara. 

Međutim, taj silni novac uglavnom se nije prelio u ekonomiju i džepove građana. Bio je namijenjen spasavanju posrnulih banaka i uglavnom se zadržao u finansijskom sektoru.

Centralne banke, međutim, ne mogu da zaustave virus korona, koji je zatvorio mnoge fabrike, poremetio lance snabdijevanja među preduzećima, sasjekao trgovinu i putovanja po cijelom svijetu. 

Spuštanjem kamata centralne banke ne mogu natjerati preduzeća da ponovno prorade niti natjerati građane da sjednu u avione i počnu da putuju...

Američki "MarketWatch" upozorava da centralne banke ne mogu puno napraviti zato što je danas riječ o "šoku ponude", tipu ekonomskog udarca uzrokovanog nedostatkom robe i usluga. 

Sve je manje ekonomista koji očekuju brzi oporavak ekonomija od efekata virusa. 

Iako u Kini epidemija jenjava, kuća "Standard and Poors global rejtings" čekuje da će posljedice epidemije ta zemlja osjećati dva do tri tromjesečja tokom ove godine.