Slovenska javnost protiv prodaje Mercatora

Najveći dio slovenske javnosti i dalje je protiv prodaje Mercatora hrvatskom koncernu Agrokor, iako su otpori manji nego nego ranije, pokazuju rezultati ankete koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".

Na pitanje podupiru li prodaju Mercatora Agrokoru niječno je odgovorilo 72 posto ispitanika, potvrdno 21 posto, a 7 posto nije dalo odgovor. Anketa je provedena početkom prošlog tjedna na reprezentativnom uzorku od 404 ispitanika.

Vodeći slovenski list podsjeća da je više njihovih ispitivanja iz prethodnih godina, kad je u postupcima prodaje Mercatora hrvatski koncern također isticao svoje ponude, protivljenje slovenske javnosti mogućnosti da najveći slovenski trgovački lanac bude preuzet od njegova regionalnog konkurenta bila izrazita.

Anketa "Dela" iz siječnja 2011. godine pokazuje da je tada protiv prodaje većinskog paketa dionica Mercatora koncernu Agrokor bilo 80 posto ispitanika, a politički otpori također vrlo prisutni, pa je vlasnik koncerna Ivica Todorić nešto kasnije povukao svoju ponudu koja je tada iznosila 231 euro za dionicu.

Agrokor je u petak nakon višemjesečnih pregovora  potpisao Ugovor o kupoprodaji 53,12 posto dionica Poslovnoga sistema Mercator d.d. s vlasničkim konzorcijem od 12 prodavatelja, a riječ je o slovenskim bankama, fondovima i skupini Pivovarna Laško (PL).

Prema ugovoru, Agrokor će za dionicu Mercatora platiti 120 eura, što čini 240 milijuna eura za 53,12 posto dionica Mercatora odnosno 452 milijuna eura za 100-tni udio u kompaniji.

Dovršenje transakcije podliježe mjerodavnim regulatornim odobrenjima, uspješnom restrukturiranju Mercatorova duga i drugim ugovorenim uvjetima, a očekuje se da bi transakcija mogla  biti dovršena u ovoj godini.

Slovenski mediji zadnjih su dana osim na pozitivne sinergijske učinke nastajanja najveće maloprodajne  kompanije u središnjoj i istočnoj Europi, sa 60.000 zaposlenih i godišnjim prihodima od 7 milijardi eura, upozorili i na svojevrsnu psihološku stranu operacije zbog značenja Mercatora u svijesti prosječnog Slovenca.

Dugogodišnjim rastom i širenjem svoje mreže u regiji Mercator je na određeni način postao  uspješnim simbolom poslovnih rezultata cijele države koja je tek zadnjih godina dospjela u ekonomske teškoće.

Dugogodišnji direktor Mercatora Zoran Janković nije ovih dana želio komentirati dogovor većinskih vlasnika s Agrokorom, ali je ponovio da je dugo vremena vjerovao da će Mercator preuzeti Agrokor, a na obrnuto, a makroekonimist Jože Mencinger da je "žalostan" što će Mercator otići u ruke regionalnog konkurenta.

Nekadašnji direktor Mercatora Miran Goslar izjavio je u subotu za Slovenski radio da iz rasprava o prodaji Mercatora treba isključiti emocije, no one su ovih dana u javnosti i medijima prilično prisutne, pa se postavlja i pitanje odgovornosti onih koji su onemogućili pregovore u kojima je Agrokor krajem 2011. i početkom 2012. za dionicu Mercatora vlasnicima nudio 221 euro po dionicu, znatno više od sada dogovorenih 120 eura.

Pri tome se "krivci" traže u bivšim upravama Mercatora koje su se zadnjih godina rezolutno protivile prodaji unatoč interesu vlasnika, u doktrini tzv. nacionalnog interesa koji je zagovarao jaku povezanost državnih banaka i velikih tvrtki i protivio se stranom kapitalu.

Najviše odgovora traži se od političara čija je riječ makar neformalna odlučivala o smjeru kojim će se Mercator razvijati.

Ekonomist Jože P. Damijan, nekadašnji ministar razvoja u prvoj Janšinoj vladi, u nedjelju je izjavio da je od 2005. godine bilo jasno da će Mercator prije ili kasnije morati biti prodan stranom strateškom kupcu, te da se to sada, u devetom pokušaju prodaje većinskog paketa dionica Mercatora, konačno i dogodilo.

U svom među ekonomistima vrlo čitanom blogu Damijan navodi da je vlasničku strukturu Mercatora 2005. godine destabilizirala tadašnja vlada Janeza Janše, prodavši "ispod stola" dionice dvaju državnih fondova u Mercatoru kasnije posrnulim financijskim holdinzima koje su vodili tadašnji direktori Istrabenza i Pivovarne Laško (PL) Igor Bavčar i Boško Šrot, te da se je radilo o političkoj pogodbi koja je vodila u novo zaduživanje tih vlasnika kod banaka, čime su opteretili Mercator zbog čega se njegovu vlasničku strukturu više nije moglo kontrolirati.

"Bavčar i Šrot su sve svoje aktivnosti  preuzimanja Mercatora špekulativno financirali kreditima banaka, te i njih onda povukli u provaliju", navodi Damijan.

 Nakon što su njihovi holdinzi financijski posrnuli, a Bavčar i Šrot kredite nisu mogli vraćati, banke su od njih bile prisiljene preuzeti Mercatorove dionice koje su se u njihovim bilancama predstavljale mrtvi kapital, pa je prodaja tih dionica, unatoč suprotnim nastojanjima i otporima u politici, bila samo pitanje vremena, tvrdi Damijan.

On kaže da bi vlasnici dionica koji su se sada odlučili za njihovu prodaju Agrokoru trebali pokrenuti pitanje kaznene odgovornosti za nastalu štetu što im je onemogućeno da dionice prodaju ranije kad su dobivali povoljnije ponude jer su u odnosu na Agrokorovu ponudu od prije godinu i pol dana izgubili 380 milijuna eura, što je više od jedan posto slovenskog BDP-a, te da je krivce koji su onemogućavali prodaju sasvim lako identificirati.