Obim razmjene BiH sa svijetom u prvom polugodištu manji za 17 posto

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 13.289.605.000 KM i smanjen je za 16,96 posto, odnosno 2,71 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvoz iz BiH je u tom periodu bio manji za 15,27 posto, odnosno 918 miliona KM, a uvoz u BiH za 17,98 posto, odnosno 1,79 milijardi KM.

Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je smanjen za 22 posto i iznosi -3.096.108.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 3,3 posto i iznosi 62,2 posto.

Prema analizi Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), pokazatelji  razmjene sa svijetom odražavaju nepovoljnu sliku koja je uzrokovana okolnostima pandemije koronavirusa, a  prije svega smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera:  Njemačka -8,5 posto (-73 miliona KM);  Hrvatska -5,5 posto (-41 miliona KM);  Srbija -17 posto (-113 miliona KM);  Austrija -11,1 posto (-61 milion KM);  Italija -34,6 posto (-245 miliona KM), te smanjenjem izvoza na sva ostala tržišta osim na tržište Švajcarske.

Smanjenje uvoza u BiH, dodaju iz VTK,  uzrokovano je stagnacijom razmjene u ovom periodu, odnosno smanjenom ukupnom domaćom potražnjom i potrošnjom, te smanjenjem cijena nafte i naftnih derivata. Uvoz je također smanjen iz gotovo svih zemalja, glavnih trgovinskih partnera:  Hrvatska -20,4 posto (-347 miliona KM);  Srbija -10,3 posto (-135 miliona KM);  Njemačka -16,4 posto (-145 miliona KM); Slovenija -18,7 posto (-168 miliona KM), te Italija -22,7 posto (-195 miliona KM).

Suficit i dalje ostvarujemo sa Njemačkom i Austrijom, a najveći obim razmjene ostvaren je sa Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Slovenijom, Italijom itd.

Ekonomija Bosne i Hercegovine je već u martu bila suočena sa padom proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene uslijed zatvaranja granica zemalja u regionu i zemalja EU prema regionu. Prema prognozama MMF-a, kako dodaju iz VTKBiH, pad BDP-a u Eurozoni u tekućoj godini bit će 8,7 posto, što je mnogo više od prognoza na početku pandemije. Vijeće ECB-a je donijelo odluku o uspostavi nove linije monetarne intervencije pod nazivom Pandemic Emergancy Purchase Program (PSPP) koja ima za cilj podizanje likvidnosti bankarskog sistema, te je umirila finansijska tržišta Eurozone.

"Međutim, budućnost je neizvjesna, a BiH kao izvozno orijentisana i uvozno ovisna zemlja, nema sistem koji bi je zaštitio od vanjskih uticaja, te je teško prognozirati oporavak bh. tržišta bez analize događaja na globalnoj ekonomskoj sceni. Ukoliko ne bi bilo najavljenog drugog vala pandemije te granice ostanu otvorene, BiH bi već sljedeće godine mogla da očekuje blagi oporavak", smatraju u VTKBiH.

Napominju da stabilnost i rast ekonomije ovisi uveliko o glavnim trgovinskim partnerima, prvenstveno EU, a zatim zemalja CEFTA-e.