Sezonski poskupilo ulje i piletina, manje cijene namještaja

Zlatko Hurtić, stručnjak za ekonomske procese, kazao je za N1, da je vrlo neprijatno iznenađen poskupljenima u BiH. To je nazvao histerijom.

"Prema informacijama, vidim da je došlo do poskupljenja određenih proizvoda hrane za nekih 1,9 posto, a također i u segmentu pića, negdje 0,9 posto. Došlo je i do smanjena određenih cijena. Prije svega u segmentu namještaja i drugih određenih usluga", istaknuo je.

Prema svemu onome što Federalni zavod za statistiku objavljuje, naglasio je on, je da su cijene u odnosu na februar prošle godine niže za 1,2 posto.

"Prema tome, ja ne bih govorio da se radi o enormnom poskupljenju. Tačno je da određeni proizvodi u određenom momentu sezonski poskupe. Primijetio sam da se radilo o ulju, piletini… To je samo jedan segment ukupne potrošnje domaćinstva", naveo je Hurtić.

Mišljenja je da bi se trebali fokusirati na podatke koje daje Federalni zavod za statistiku, koji je jednini ovlašten.

Komentarišući podatke o potrošačkoj korpi, kazao je da je skandalozno da mediji govore takve podatke, koji nisu statistički.

"Podatak koji je izmislio Staljin. Znamo da dugo vremena nije među živima i podatak koji je se nije koristio ni u bivšoj Jugoslaviji dugo vremena. To je podatak koji daje jedna neformalna grupa sindikalista, nekakav savez samostalnih sindikalista, koji šalje ljude po prodavnicama, koji nešto mjere i prema nekim podacima zbunjuju javnost. Savez samostalnih sindikalista, nigdje u svijetu ne daje statističke podatke. To je samo relevantno u BiH", istaknuo je dodavši:

"Nisam ovdje da branim, ali hoću da kažem da stanovništvo BiH zaslužuje istinu".

Da bi jedna osoba mogla bukvalno da preživi, naveo je, njoj je potreban mjesečni izdatak oko 400 KM i to je takozvana linija siromaštva.

"Tu se radi o pukom preživljavanju. Kad se uporedi domaćinstvo, ti troškovi se kreću negdje oko 1.200-1.300 KM. Ti troškovi ne uključuju samo hranu nego i sve druge potrepštine, školovanje, renta itd", kazao je naš sugovornik.

Ponovio je da se treba držati podataka koji se profesionalno rade, a ne sindikata.

Skrenuo je pažnju i da plate rastu sporije, nego troškovi života.

"I tu imamo zbunjivanje jedno. U pandemiji imamo rast prosječne plate. Uspostavilo se da imamo rast prosječne plate, bez rasta ikakvih plata. Dešava se da određeni broj radnika sa niskim primanjima, prije svega u segmentima koji su pogođeni pandemijom – ugostiteljstvo, pa čak i neke druge usluge dobijaju otkaze i oni sa niskim platama izlaze iz statistke za mjerenje tzv. prosječne plate, onda samim tim u statistici ostaju oni sa višim platama", istaknuo je, podcrtavši da je sporiji rast plata u odnosu na rast troškova domaćinstva u nekom periodu od 10 godina.

Zaključio je da je izraženo liberalno formiranje cijena u BiH i velika konkurencija kod uvoza i proizvodnje.