Inflacija "jede" 700 miliona KM

 Inflacija u Republici Srpskoj, prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RSZ), u martu je iznosila 9,1 posto, na šta je najviše uticao rast cijena prevoza i hrane, a ono što je zanimljivo jeste da je inflacija u RS veća nego u evrozoni te da cijene hrane daleko brže rastu.

"U zoni evra procjene ukazuju da je inflacija oko 7,5 posto u martu. Uzrok inflacije u Evropi je činjenica da nije uzrokovana štampanjem novca nego rastom cijena energenata usljed neizvjesnosti u geopolitičkoj borbi. Preko polovine inflacije u Evropi je uzrokovano rastom cijena energenata, gdje je zabilježen rast od 44 posto, za razliku od naše inflacije, gdje je procenat uticaja cijene energenata mnogo manji. Ono na šta treba da da stavimo fokus jeste činjenica što je cijena kod nas u prosjeku veća za 14 posto, dok je u Evropi rast cijena hrane oko sedam posto", rekao je ekonomista Saša Stevanović.

Ako se uzme u obzir obim ekonomije, inflacija od devet posto domaćinstvima, sektoru stanovništva i privatnoj potrošnji pravi štetu od oko 700 miliona KM. Problem je i činjenica da se inflacija u svijetu i Evropi ne smiruje. Šokovi koji utiču na trenutnu inflaciju, a prema izjavama svjetskih zvaničnika, prije svega su na polju energetike i u ovom trenutku gotovo je nemoguće predvidjeti šta će se dešavati.

"Ono što je realni scenario u narednom periodu su oštra borba protiv inflacije dizanjem kamatnih stopa, koje će predvoditi federalne rezerve SAD, i smanjenje novca u opticaju, koje će predvoditi Evropska centralna banka. Ovo će možda umanjiti inflaciju, s velikim možda, ali će sigurno otvoriti drugi problem, a to je recesija", naglasio je Stevanović.

Kada je riječ o inflaciji u Republici Srpskoj, najveći godišnji rast cijena bio je u prevozu - 24,8 posto i to zbog rasta cijena goriva od 42,2 posto, a odmah zatim najviše su rasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, i to za 13,9 posto. Jedino gdje su cijene padale jeste u oblasti odjeće i obuće i to 4,6 odsto, ali to je posljedica sezonskih sniženja konfekcije i obuće, a pad cijena od 0,1 odsto zabilježen je u oblasti obrazovanja.

"Mehanizmi tržišta kontrole su zakazali i to nije ništa novo. Mnogo toga iz oblasti prehrambenog sektora je i ranije bilo skuplje nego u Evropskoj uniji. Sada smo pod udarom inflacije koja je zaista uvozna, ali uz to imamo ugradnju uvozničkog, veleprodajnog i maloprodajnog sektora, koja se bazira na očekivanjima beskonačnog rasta cijena. Zaista, odlično vrijeme za mutne i brze zarade", rekao je ekonomista Slaviša Raković.

Kada je riječ o rastu cijena, prema podacima Agencije za statistiku BiH, poskupljenje proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH na godišnjem nivou je 10,2 posto. Hrana i bezalkoholna pića na nivou BiH u prosjeku u martu ove u odnosu na mart prošle godine veće su za 14,8 posto, prevoz 24,5 odsto, dok su cijene kućanskih uređaja i za redovno održavanje kuće veće u prosjeku za 6,3 posto.