Drvo

Kapital / IZVJEŠTAJI

Proizvodnja trupaca raste, cijena ogreva još ne pada

Povoljni vremenski uslovi i velika potražnja doveli su do rasta proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata u prvih pet mjeseci ove godine, a iako je odluka o zabrani plasmana trupaca, drveta, peleta i briketa.

01.07.2022. 08:01 / Izvor: Glas Srpske

Povoljni vremenski uslovi i velika potražnja doveli su do rasta proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata u prvih pet mjeseci ove godine, a iako je odluka o zabrani plasmana trupaca, drveta, peleta i briketa na snazi već sedam dana, cijene ogreva još nisu pale.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od januara do kraja maja ove godine proizvodnja šumskih sortimenata u RS veća je za 10,3 odsto u odnosu na isti period lani, dok je prodaja porasla za 8,1 procenat.

I u proizvodnji i u prodaji prednjačili su trupci četinara, dok je na drugom mjestu ogrevno drvo lišćara.

Komentarišući navedene podatke, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori RS Lazo Šinik rekao je “Glasu” da je ovogodišnji start u šumarstvu bolji od lanjskog, a tome su svakako doprinijele i određene mjere pomoći izvođačima radova u šumarstvu, odnosno najslabijoj karici u tom sektoru.

"Oni su imali bolji učinak tako da smo se donekle približili više ostvarenju plana proizvodnje. Do sada je ostvareno oko 95 procenata onog što je planirano za razliku od prošlogodišnjih 88 procenata za pet mjeseci. Veoma je bitno zadržati taj trend u narednom periodu jer od sječe zavisi dalja prerada. S jedne strane, imamo krizu zbog rasta cijene nafte i naftnih derivata, a sa druge, usljed dešavanja u Ukrajini Evropa se okrenula energentima zasnovanim na drvnoj biomasi u našoj zemlji. Enormna potražnja je destabilizovala domaće tržište", rekao je Šinik. 

Smatra da je odluka o zabrani plasmana trupaca, drveta i peleta opravdana, kako bi što prije podmirili naše tržište.

"Povećana tražnja dovela je do nestašice na domaćem tržištu i neopravdano visokih cijena. Kada saberemo sve ulazne elemente za proizvodnju peleta troškovi su porasli tridesetak procenata, dok je cijena tone peleta otišla i do 150 odsto", objasnio je Šinik.

Naglasio je da je domaćih potrošača peleta sve više, a proizvodi se i do tri puta više nego što je potrebno.

"Veoma brzo će domaće potrebe biti podmirene i oni koji proizvode, a bune se zbog zabrane veoma brzo će nastaviti plasman u inostranstvo", istakao je Šinik.

Menadžer firme “Drvosječa” koja posluje i u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Zenici Muhamed Helać rekao je da u proteklih sedam dana nisu uspjeli na tržištu ispregovarati značajno niske cijene, ali da će svakako na tome raditi u narednom periodu.

"Pregovori traju gotovo svakodnevno, kako sa dobavljačima tako i sa konkurencijom i građani će biti obaviješteni čim spustimo cijene", rekao je Helać. Dodao je da je potražnja za peletom donekle stala.

"Veliki broj građana kalkuliše i čeka nižu cijenu kako bi obezbijedili ogrev. Za sada je najveća prodaja neiscijepanog drveta", rekao je Helać.

Povećanje cijene rada

Sindikat zaposlenih u “Šumama Srpske” donio je odluku o jednočasovnom štrajku upozorenja u svim gazdinstvima i Upravi preduzeća. Predstavnici radnika traže da se cijena rada poveća na 160 KM, u suprotnom će povući radikalnije poteze.

Premijer RS Radovan Višković rekao je juče da bi menadžment “Šuma” trebalo da prihvati povećanje cijene rada sa 140 na 160 KM, za šta bi godišnje trebalo da bude izdvojeno dodatnih 12 miliona KM, a do kraja ove godine pet.

"Nakon ovakvog rješenja, očekujem da ne bude generalnog štrajka. Razgovarao sam sa resornim ministrom i pomoćnikom direktora u “Šumama”, a dobit preduzeća koja je bila planirana u ovoj godini od 5,5 miliona KM biće preusmjerena za povećanje plata", rekao je Višković.

 

PODIJELI:
TAGOVI:

Trupci

cijena ogrijeva

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital