Ekonomski učinak svih šest ekonomija Zapadnog Balkana je i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan . Te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.
Ekonomski rast – predvođen potrošnjom i investicijama – se u prvoj polovini 2022., pokazao jakim, prevazilazeći očekivanja. Zaposlenost je, do sredine 2022., dostigla istorijski visoke nivoe u nekoliko zemalja, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46 procenata, što je povećanje od 3 procentna poena od sredine 2021. Svi sektori su doprinijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge (uključujući turizam) imale vodeću ulogu.
Međutim, zamah rasta se sada počinje usporavati u svjetlu rastućih izazova. Veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice. Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti.
“Vlade na Zapadnom Balkanu provode neophodne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika: javlja se značajno povećanje javnih rashoda", kaže Xiaoqing Yu, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci. "Od ključnog je značaja da te mjere ublaže uticaj krize na najranjivija domaćinstva i firme, a Svjetska banka je spremna da zemljama pruži podršku u tim nastojanjima.“
Pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulira rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se da će se u 2022. javni i javno garantirani dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći nego u periodu prije COVID-a, dok će se uslovi finansiranja pooštriti, kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok.
“Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu", kaže Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. "Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, će takođe imati uticaje na izglede za BiH".
BOSNA I HERCEGOVINA
- U prvoj polovini 2022.g. nastavilo se sa snažnim ekonomskim aktivnostima. Ipak, zaposlenost je tek marginalno povećana; nezaposlenost ostaje na visokom nivou, a naročito je velika među mladima.
- Ukupna inflacija je ubrzana, potaknuta cijenama hrane i prevoza, dostižući do jula 2022.g. 12 procenata. Snažan rast i inflacija su bili od koristi za fiskalne prihode, dok se za deficit očekuje da će u 2022., izbornoj godini, dostići 1 procenat BDP-a.
- U drugoj polovini 2022.g. očekuje se usporavanje rasta realne proizvodnje, kako privatna potrošnja bude usporavala, zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda, uzrokovanog inflacijom, kao i smanjenje neto izvoza.
- Izbori 2. oktobra 2022.g. potencijalno omogućavaju povratak na toliko potrebne i odgađane strukturne reforme za povećanje potencijala za rast u srednjoročnom periodu.
Skorašnja ekonomska kretanja
Rast je u prvoj polovini 2022.g. ostao robustan, s 5,9 procenata i potaknut je snažnim privatnim investicijama i većom privatnom potrošnjom. Domaća potražnja je rasla po stopi od 5,5 procenata, a istovremeno je došlo do usporavanja negativnog neto izvoza u usporedbi s istim razdoljem prošle godine. Domaća potražnja raste uslijed većih investicija, podržanih infrastrukturnim radovima i većom privatnom potrošnjom. To je potaknuto rastom nominalnih neto plata za ukupno 10,7 procenta u prvoj polovini 2022.1 (ili smanjenje 0,7 procenata u realnom smislu) i većim inostranim doznakama, koje su porasle za 2,6 procenta u realnom smislu. Na proizvodnoj strani, tokom prvog kvartala 2022.g., industrijska proizvodnja je usporena na 3,1 procenata, sa 11,6 procenata godinu ranije. Istovremeno, izvoz je porastao za značajnih 20,5 procenata u prvoj polovini godine, te rastući po višoj stopi rasta od uvoza koji se povećao 18,5 procenata,. To je rezultiralo smanjenjem neto vanjskog deficita za 1.2 postotna boda na 2.1 procenta BDP-a u prvoj polovini 2022.
Rast cijena
Rast cijena se u prvoj polovini 2022.g. ubrzao, uz neproporcionalno veći uticaj na siromašne. Ukupna inflacija se u julu 2022.g. povećala za 16,7 procenata, što je inflaciju za period januar-juli 2022.g. podiglo na preko 12 procenata, zbog rasta cijena hrane i prevoza. Cijene hrane su nastavile s rastom do 25,5 procenata u julu, što je rezultiralo stopom inflacije za hranu od 19,3 procenta u periodu januaru-juli 2022.g. Paralelno, cijene prevoza su u istom periodu povećale za preko 26 procenata, na primjer, cijena dizela je u periodu januar-juli povećana za 52 procenta, uz efekat prelijevanja na ostale proizvode, povećavajući inflatorni pritisak u prvoj polovini 2022.g. Naglo povećanje cijena hrane i prevoza neproporcionalno više pogađa populaciju s nižim primanjima i nameće rizike po smanjenje siromaštva u 2022.g.
Kako se navodi u uzvještaju, stanje na tržištu rada se poboljšalo, naročito za žene, ali stopa nezaposlenosti je i dalje povećana. Na tržištu rada u određenoj mjeri nedostaju radnici, a stopa zaposlenosti se u Q1 2022.g. povećala za 40,1 procenat, s 38,4 procenta godinu ranije, bez obzira na prateće povećanje stope učestvovanja radne snage.
Fiskalni podaci su revidirani, uz značajno povećanje konsolidiranog fiskalnog deficita u 2020.g. Posljednji konsolidirani podaci ukazuju na konsolidirani fiskalni deficit od 5,3 procenata BDP-a u 2020.g. i samo 0,3 procenta u 2021.g., što je povećanje u odnosu na prethodno objavljeni deficit od 1,8 procenata BDP-a i suficit od 0,5 procenata u 2021.g. Veći rashodi odražavaju i predizbornu potrošnju, uključujući rast plata i značajan rast rashoda. Javni dug se kreće oko 35 procenata BDP-a.
Uz povećanje uvoza roba, deficit tekućeg računa je naglo povećan na 4,8 procenta BDP-a u prvoj polovini 2022.g., s 2,8 procenta BDP-a u istom razdoblju 2021.g.
Predviđa se da će se vanjski deficit u 2022.g. povećati na 3,1 procenta BDP-a, sa 2,6 u prethodnoj godini. Očekuje se da će se vanjsko- trgovinski deficit dosegnuti 25,1 procent BDP-a tokom cijele godine.
Očekuje se da će se vanjsko- trgovinski deficit dosegnuti 25,1 procent BDP-a tokom cijele godine. U međuvremenu, priliv usluga će se značajno poboljšati na 12,5 procenata BDP-a, dijelom zahvaljujući udvostručenju broja noćenja u periodu januar- juli ove godine. Istovremeno, doznake su nešto razočarale, obzirom da se predviđa da će u 2022.g. ostati ispod 8 procenata BDP-a.
Bankarski sektor
Bankarski sektor je dobro kapitaliziran i njegova se profitabilnost u 2022.g. dalje povećala. Kvalitet aktive je dodatno popravljen u poređenju s prethodnom godinom i periodom prije pandemije, uz smanjenje omjera nenaplativih i ukupnih zajmova na 5,2 procenta na kraju Q2 2022.g., s 5,7 procenata u istom periodu prošle godine i 8 procenata u 2019.g. Profitabilnost bankarskog sektora je poboljšana, obzirom na povećanje neto prihoda od kamata u odnosu na bruto prihod od 56,6 procenata u Q3 2022.g., nakon 53 procenta godinu ranije, te umjereno veći povrat po ulaganju za 1,6 procentnih poena, na 11,8 procenata u odnosu na prethodnu godinu. Konačno, izloženost valutnom riziku je smanjena, uz pad udjela indeksiranih i deviznih zajmova za 6,9 procentnih poena na 45,7 procenata u odnosu na prošlogodišnje rezultate.
Izgled i rizici u budućnosti
U 2022.g. očekuje se usporavanje rasta realne proizvodnje na 4 procenta, kako se privatna potrošnja bude usporavala zbog smanjenja raspoloživog prihoda, kao posljedica visoke inflacije i značajnog smanjenja neto izvoza, što će ublažiti povećanje ukupne potražnje. Predviđa se da će rast realne proizvodnje do
2024.g. dostići 3,2 procenta, vođen u velikoj mjeri povećanjem privatne potrošnje, podržane doznakama i potražnjom za radnicima. Investicije u energetiku i infrastrukturu (kao što su vjetro-elektrane i Koridor Vc4) će doprinijeti poticanju rasta u srednjoročnom periodu, iako ne u istoj mjeri kao u 2021.g. i 2022.g.
Snažan izvoz će vjerovatno biti premašen većim uvozom, dijelom zbog infrastrukturnih projekata, što će zadržati visok trgovinski bilans od oko 25 procenata BDP-a tokom sljedeće dvije godine.
Uzimajući u obzir poremećaje na tržištu energije zbog rata u Ukrajini, sada se predviđa da će inflatorni pritisak trajati duže nego što se prvobitno očekivalo.
Kad su izgledi u pitanju, dominantno je prisustvo rizika. Produženi efekti rata u Ukrajini mogu imati negativan uticaj na zbirnu potražnju, zbog smanjenja povjerenja potrošača i poslovne zajednice. Nadalje, neizvjesnosti u vezi s ratom i sankcijama mogu potkopati oporavak u EU, što ima negativan uticaj na potražnju za izvozom iz BiH, osim kad je u pitanju energija. Negativna kretanja na tržištu rada širom EU bi takođe mogla ograničiti priliv doznaka, koje podržavaju privatnu potrošnju. Konačno, geopolitički rizici bi mogli dalje otežati domaće političke tenzije, uz negativne posljedice za poticanje toliko potrebnih strukturnih reformi.
