Ekonomije Zapadnog Balkana treba da povećaju otpornost na klimatske promjene

Šest ekonomija Zapadnog Balkana treba zajedno da ulože najmanje 37 milijardi dolara tokom naredne decenije kako bi adekvatno zaštitile građane i imovinu od sve većih štetnih uticaja klimatskih promjena, zaključak je regionalnog Izveštaja o klimatskim promenama i razvoju (CCDR) Svjetske banke koji je objavljen 17. jula.

Sprovođenje adekvatnih mjera u cilju odgovora na klimatske promjene moglo bi donijeti ogromnu korist Zapadnom Balkanu, regionu koji čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora.

Ova ulaganja pomogla bi da se izbjegnu gubici ljudskih života, imovine i produktivnosti, ali i da se podstakne privredni rast.

Izostanak akcije nije opcija za region, pošto je već pod snažnim uticajem klimatskih promjena.

Primjera radi, tokom protekle decenije poplave su neposredno pogodile dva miliona ljudi, a njihovi efekti će se dodatno pogoršavati sa pojavom sve ekstremnijih padavina.

Sve veću prijetnju predstavljaju i šumski požari, kojih je 2021. zabilježeno preko 1.500, što odgovara povećanju od 21% tokom protekle decenije.

Suše negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, a toplotni talasi doprinose zagađenju vazduha i tako izazivaju hiljade prijevremenih smrti godišnje na Zapadnom Balkanu.

"Klimatske promjene jasna su prijetnja za ekonomski razvoj Zapadnog Balkana", rekla je Xiaoqing Yu, direktorica za Zapadni Balkan u Svjetskoj banci.

"Troškovi investiranja u prilagođavanje su značajni. Međutim, dobra vijest je da su koristi od tih ulaganja još veće. Ako se pripremimo za klimatske rizike, možemo spasiti živote, sačuvati lokalne zajednice i podstaći privredni rast", dodala je ona.

Prema procjenama Svjetske banke, ulaganja u prilagođavanje na klimatske promjene donose značajne prinose, i to naročito u ekonomijama nižeg i srednjeg nivoa dohotka, gdje se za svaki uloženi dolar ostvari korist u vrijednosti od oko četiri dolara.

Pored toga, zemlje Zapadnog Balkana treba da smanje svoje emisije gasova sa efektom staklene bašte da bi ostale konkurentne, unaprijedile energetsku sigurnost i privukle strana ulaganja.

Pa ipak, postizanje klimatske neutralnosti do 2050, u skladu sa ciljevima Evropske unije, zahtijevalo bi dodatna ulaganja od 32 milijarde dolara.

Emisije gasova sa efektom staklene bašte moguće je svesti na nulu na nivou čitave privrede do 2050. ako bi postrojenja na solarnu energiju, energiju vetra i hidroenergiju mogla da proizvedu više od 95 odsto ukupne energije, što bi predstavljalo značajno povećanje u odnosu na sadašnji procenat od jedne trećine ukupne energije proizvedene iz ovih izvora.

Pored toga, neophodna je i dekarbonizacija sektora građevinskih ih objekata kroz ulaganja u energetsku efikasnost.

Nadalje, i sektor saobraćaja mora doživjeti dalekosežnu transformaciju kroz smanjenje tražnje za vozilima, usvajanje održivijih vidova prevoza i prelazak na električna vozila.

U izvještaju se naglašava da značajan dio potrebnih sredstava može doći iz privatnog sektora.

Međutim, da bi bile u stanju da mobilišu privatna ulaganja, zemlje Zapadnog Balkana moraju da obezbijede stabilno regulatorno okruženje i atraktivna finansijska tržišta kako bi podstakle kompanije da iskoriste prilike koje pruža ova tranzicija.

"Prilagođavanje na klimatske promjene od ključne je važnosti da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle u što većoj mjeri da iskoriste svoj potencijal i podstaknu snažan, održiv razvoj", rekao je Nicolas Marquier, regionalni menadžer Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za Zapadni Balkan.

"Za to će od presudnog značaja biti učešće privatnog sektora. U ovom izvještaju prikazana je jasna i pravovremena putanja za ostvarenje nultog nivoa emisija uz istovremeno staranje o zaštiti lokalnih zajednica i ostvarenju ekonomskih koristi od ove zelene tranzicije", pojasnio je Marquier.

U izvještaju CCDR za Zapadni Balkan predstavljeno je nekoliko preporučenih javnih politika koje će omogućiti ovom regionu da do 2050 ostvari klimatsku neutralnost.

Te preporuke su podijeljene na tri kategorije javnih politika:

• Horizontalne: uspješno prilagođavanje na klimatske promjene i ublažavanje njihovih efekata zahtijeva povezivanje institucija u cilju sprovođenja aktivnosti u ovim oblastima. Primjera radi, nužno je osnovati posebne državne organe ili komisije usredsređene na klimatske promjene, a nacionalne obaveze u pogledu klimatskih promjena trebalo bi da predstavljaju osnovu za rješavanje svih klimatskih pitanja.

• Prekogranične: saradnja između zemalja ključna je značaja za otklanjanje klimatskih rizika koji nadilaze geografske granice. Jačanje regionalnih institucija neophodno je da bi se omogućila koordinacije na poljima kao što su sistemi za rano upozoravanje, zajedničko upravljanje resursima i harmonizacija energetskih sistema.

• Ciljane: odgovor na konkretne potrebe osjetljivih zajednica nužno je za djelotvornu primjenu rješenja i sprovođenje javnih politika. Među ciljanim politikama su reforme obrazovanja i obuke kako bi se unaprijedili mobilnost radne snage i aktivnosti na usvajanju klimatski pametnih praksi.

Grupa Svjetske banke pomaže državama da ograniče emisije gasova sa efektom staklene bašte i izgrade otpornost na ekstremne vremenske prilike.

Grupa je sebi postavila ambiciozan cilj da do 2025. opredijeli 45% svog finansiranja za klimatske aktivnosti, pri čemu će sredstva biti ravnomjerno raspodeljena na ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagođavanje na njih.

Tokom fiskalne 2023. i 2024, Grupa Svjetske banke obezbijedila je skoro 1,2 milijarde dolara za finansiranje klimatskih aktivnosti na Zapadnom Balkanu.

Izvještaji o klimatskim promjenama i razvoju

Izveštaji o klimatskim promjenama i razvoju Svjetske banke predstavljaju novi osnovni dijagnostički alat koji objedinjuje pitanja klimatskih promjena i razvoja.

Oni pomažu državama da kao prioritete postave najdjelotvornije aktivnosti kojima se mogu smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte i unaprijediti prilagođavanje na klimatske promjene, ali istovremeno i ostvariti širi razvojni ciljevi.

Za izradu tih izvještaja, poznatih i po skraćenici CCDR, koriste se podaci i nalazi rigoroznih istraživanja i u njima se utvrđuju najefikasniji načini za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i osjetljivosti na klimatske promjene, uključujući i troškove i izazove, ali i prednosti i prilike koje klimatske aktivnosti donosi.

U izvještajima se predlažu konkretne, prioritetne aktivnosti kojima se pruža podrška održivoj tranziciji ka niskougljeničnoj ekonomiji.

Kao javni dokumenti, izvještaji CCDR za cilj imaju da informišu državne organe, građane, privatni sektor i razvojne partnere i omoguće svim akterima da se uključe u rješavanje razvojnih i klimatskih pitanja.

Izvještaji CCDR će se koristiti za pripremu drugih osnovnih dijagnostičkih studija, aktivnosti u pojedinačnim zemljama i operacija Grupe Svjetske banke, a služit će i kao podrška privlačenju sredstava i direktnog finansiranja za sprovođenje klimatskih aktivnosti sa značajnim uticajem.