euri

14.05.2024 |

Kapital / BANKARSTVO

Izvor: Agencije

Svjetska banka

Finansijska podrška Balkanu za unapređenje domaćih sistema brzog plaćanja ​

Svjetska banka spremna je pružiti finansijsku podršku zemljama Balkana za unapređenje njihovih domaćih sistema brzog plaćanja.

Svjetska banka spremna je pružiti finansijsku podršku zemljama Balkana za unapređenje njihovih domaćih sistema brzog plaćanja, tako da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža Jedinstveno područje plaćanja eurima /SEPA/, saopšteno je iz ove banke.

Prenos 5.000 eura između malih i srednjih preduzeća na Balkanu je, u prosjeku, deset puta skuplji u poređenju sa sličnom transakcijom, unutar SEPA, a porastom transakcije na 20.000 eura povećavaju se i razlike u troškovima i oni su 17 puta veći od transfera između zemalja SEPA, pokazuje nedavna analiza Svjetske banke. 

U vrijeme kad digitalna transformacija diktira ekonomski napredak, neizmjeran je značaj nesmetanih i isplativih prekograničnih poslovnih transakcija, a to se naročito odnosi na zemlje Balkana, koje teže bližem povezivanju, kako međusobno, tako i s EU, tako da je smanjenje troškova međunarodnih platnih transakcija između poslovnih subjekata od ključnog značaja za ekonomski razvoj i integraciju u globalna tržišta. 

Dobar primjer je položaj malih i srednjih preduzeća, koja predstavljaju okosnicu ekonomija ove regije, navode iz Svjetske banke i dodaju da tim firmama, koje često posluju na rubu rentabilnosti, prekomjerne transakcijske naknade nisu tek neugodnost nego, često, i prepreka koja ih može odvratiti od upuštanja u prekograničnu trgovinu. 

U saopštenju se navodi da snižavanje takvih troškova može znatno uticati na njihovo poslovanje, povećanje konkurentnosti i poboljšanje ambijenta za napredak, pošto se tada poslovni subjekti mogu više posvetiti inovacijama i širenju svog poslovanja, umjesto prevazilaženju finansijskih poteškoća. 

SEPA je inicijativa koja olakšava bankovne transfere denominirane u eurima, jednakim tretiranjem svih, i domaćih i prekograničnih plaćanja u ovoj valuti unutar svog područja. 

Svrha joj je uspostavljanje područja nesmetanog plaćanja u cilju povećanja efikasnosti, smanjenja troškova i jačanja konkurentnosti, što naročito koristi mikro, malim i srednjim preduzećima. 

Uspostavljanje takvog područja podrazumijeva usklađivanje praksi i zakonskog okvira za plaćanja u svim uključenim zemljama, a to su članice EU i nekoliko zemalja i teritorija izvan EU. 

Svjetska banka je udružila snage s raznim partnerima, uključujući Savjet za regionalnu saradnju i Sekretarijat Cefte, u svrhu pružanja tehničke pomoći, koju finansira EU, a spremna je i pružiti finansiranje zemljama zapadnog Balkana za unaprjeđenje njihovih domaćih sistema brzog plaćanja, tako da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža SEPA. 

"Jedan od ključnih aspekata naše pomoći je usklađivanje s platnim propisima i drugim standardima EU vropske unije u cilju olakšanja učešća zemalja Zapadnog Balkana u SEPA-i, što će poboljšati pristup tržištu i ojačati ekonomske integracije i unutar regije i s EU", navode iz Svjetske banke. 

Još jedan bitan aspekt ove inicijative je uspostavljanje i implementacija Sistema brzog plaćanja. 

Ti inovativni sistemi, koji omogućavaju trenutni transfer novca 24 časa sedam dana u sedmici, potpomognuti su modernim metodama kao što su tehnologija QR-kodova ili korištenje brojeva mobilnih telefona za identifikaciju. 

"Put ka digitalizaciji je jasan, a razlozi su opravdani. Istraživanja potvrđuju značaj digitalnih finansijskih usluga - povećanje korištenja digitalnog plaćanja za 10 odsto, može smanjiti sivu ekonomiju jedne zemlje za oko dva odsto", ističu iz Banke. 

U saopštenju se naglašava da smanjenje troškova platnih transfera između poslovnih subjekata sa Balkana i iz Jedinstvenog područja plaćanja eurima ne predstavlja samo finansijsku olakšicu – to je višenamjenska strategija za podsticanje ekonomskog rasta, integracije i stabilnosti.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI