Listu nezaposlenih skraćuju odlasci u inostranstvo

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje krajem aprila ove godine bilo je 61.541 nezaposleni, što je za 8.143 ili 11,7 odsto manje u odnosu na isti period lani, a sindikalci i poslodavci kažu da je to mahom posljedica odlaska u inostranstvu, zbog čega domaće firme više ne mogu ni kvalitativno niti kvantitativno da popune radna mjesta.

Prema podacima Zavoda, od ukupnog broja nezaposlenih najviše je bilo radnika sa srednjom stručnom spremom i to 19.837 te 19.835 kvalifikovanih.

"Bez radne knjižice u prva četiri mjeseca ove godine ostala su 4.823 lica, dok je u istom periodu lani bilo njih 484 više", pokazuje statistika zavoda. 

Sa evidencije nezaposlenih u prva četiri mjeseca ove godine izbrisano je 7.506 muškaraca i žena zbog zaposlenja, a kada je riječ o lokalnim zajednicama u kojima je ove godine zaposleno najviše stanovnika, na prvom mjestu je Banjaluka, iza koje slijede Bijeljina, Prijedor, Doboj i Zvornik.

Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić rekla je za "Glas Srpske" da je u vezi sa zapošljavanjem u Republici Srpskoj napravljen pomak, ali da bi trebalo još mnogo rada i truda uložiti kako bi broj zaposlenih bio na zadovoljavajućem nivou.

"Činjenica je da se stopa nezaposlenosti smanjuje, ali se, nažalost, u istom omjeru ne povećava zaposlenost. Ima tu raznih kombinatorika, ali ono što je sigurno jeste to da Republika Srpska konstantno gubi kvalifikovanu i produktivnu radnu snagu koja odlazi u inostranstvo.

Tog problema su svjesni i nadležni, ali ne rade dovoljno na tome da poboljšaju ekonomsko-socijalni položaj zaposlenih i tako spriječe odlazak mladih", rekla je Mišićeva, naglasivši da veoma mnogo ljudi radi na crno.

Da sve više kvalitetnih radnika napušta Srpsku smatra i direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić, koji kaže da povećanje broja radnih dozvola za strance ukazuje da je problem nedostatka kadra sve izraženiji.

"U ovom trenutku ne možemo pronaći ni kvalitativno niti kvantitativno određeni broj potrebne radne snage. Ono što je izvjesno jeste to da ćemo u narednim godinama morati još intenzivnije tražiti radnike izvan BiH. Neophodno je učiniti dodatne napore sa ciljem daljeg smanjenja poreskih i neporeskih opterećenja, kako bismo došli u poziciju da što više povećamo konkurentnost i plate. Rastom produktivnosti i konkurentnosti možemo obezbijediti i povratak značajnog broja ljudi iz inostranstva", kazao je Aćić.

Dodao je da je potražnja za radnicima u svim granama sve veća, prije svega u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu i poljoprivredi.

Kolektivni ugovor

Ranka Mišić kazala je da je i dalje određen broj firmi u Republici Srpskoj bez kolektivnog ugovora, koji bi radnike doveli u ravnopravan položaj sa onim koji su zaposleni u javnim preduzećima.