Radnici u BiH na poslu i do 60 sati sedmično

Bh. radnici u pojedinim oblastima na poslu sedmično provode i do 60 sati i to je prvenstveno izraženo u realnom sektoru.

Potvrdili su to u bh. sindikalnim organizacijama, gdje su naveli da je "uobičajeno" da se radi ne zakonom propisanih osam, nego 10 sati, da se rade subote i nedjelje, u vrijeme praznika, te čak i za Prvi maj. To je, kako su kazali, posebno izraženo u nekim oblastima industrije, te trgovini i ugostiteljstvu.

Međutim, statistika nam pokazuje drugačije stanje, pa prema anketi o radnoj snazi za 2011. godinu, bh. radnici u oblasti poljoprivrednih, nepoljoprivrednih i uslužnih djelatnosti u prosjeku sedmično rade 41,8 časova, od čega najviše oni zaposleni u oblasti industrije. Uzimajući u obzir podatak sindikalaca da veliki broj bh. radnika radi i do 60 radnih časova sedmično, svrstavamo se među zemlje u kojima radnici provode najviše vremena na poslu. Ipak, o tome nemamo zvanične i podatke koji bi obuhvatili sve oblasti, kao što to imaju države Evropske unije. Tako se, prema anketama o radnoj snazi Eurostata za 2011. godinu, došlo do podataka da radnici u Turskoj sedmično rade 52 sata, a nakon njih najduže se u toku sedmice radi na Islandu 43,9 sati, u Makedoniji 43, Velikoj Britaniji 42,2, te Švajcarskoj i Austriji po 41,8 sati. Prema ovim anketama, muškarci u Evropskoj uniji generalno rade 41,1 sat, dok žene u prosjeku sedmično rade 39,3 sata.

Avad Bahto, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, rekao je da je oblast prosječnog broja radnih sati u BiH totalno nepoznata, te da se jedino zna da se broj radnih sati poštuje u javnim službama. Međutim, u realnom sektoru se, kazao je on, ne zna prosječan broj radnih sati, posebno u ugostiteljstvu i trgovini, gdje su radnici doista ugroženi zbog prekovremenog rada. I Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, smatra da praksa izgleda potpuno drugačije od zakonskih obaveza, te tvrdi da se u velikom broju privatnih i privatizovanih preduzeća radi mnogo više od onog što je zakonom utvrđeno i što je prosjek koji iskazuje statistika.

"Radnici kažu da to ne bi bio toliki problem da je plaćeno, ali za sav taj silni prekovremeni rad jedva dobiju najnižu platu koja iznosi 370 KM", kazala je Mišićeva i dodala da je sigurno da ima djelatnosti u kojima se efektivno radi osam sati.

Prema njenim riječima, raspon broja sedmičnih sati u velikom broju preduzeća kreće se od 48 do 60 sati.

"To ne znači da je tako svake sedmice, ali je uobičajeno da se ostane sat-dva i to postaje kao praksa i nešto što se podrazumijeva. Radnici to trpe čak i kada ne dobijaju platu, uslovljeni velikom cifrom nezaposlenih na zavodima za zapošljavanje", ustvrdila je Mišićeva i napomenula da je zakon predvidio da radna sedmica u RS iznosi 40 sati i da svaki radnik mora da radi osam sati dnevno sa 30 minuta plaćene pauze.

Ipak, Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da slučajeva prekovremenog rada vjerovatno ima, ali ne u tolikom obimu da bi se od toga mogla praviti generalna slika u BiH o tome.

Radna sedmica u zemljama

Turska 52 časa

Island 43,9 časova

Makedonija 43 časa

Velika Britanija 42,2 časa

Švajcarska 41,8 časova

Austrija 41,8 časova