Dileme i otvorena pitanja o popisu stanovništva

Javna rasprava o temi "Popis stanovništva - kontroverze i posljedice" koja je održana jučer u Sarajevu u organizaciji JU Federalna novinska agencija (FENA) uz podršku Gradske uprave Grada Sarajeva otvorila je brojna pitanja na koja bi trebalo odgovoriti prije popisa stanovništva 2013. godine.

Učesnici javne rasprave, među kojima su bili predstavnici akademske zajednice, nevladinog sektora i historičari, govorili su o formularu koji će stanovnici BiH trebati popunjavati o načinima postavljanja pitanja, o opcijama ponuđenim za popis, o razlikama popisa u evropskim zemljama i BiH, a najveći broj učesnika smatra da sam popis neće donijeti podatke zbog kojih bi trebalo biti mijenjano ustavno uređenje države.

Na samom početku diskusije profesor statistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Hasan Zolić, koji je obnašao dužnost direktora Agencije za statistiku kada je BiH imala posljednji popis 1992. godine, naglasio je da je obrazac za popis proizašao iz uvojenog državnog Zakona o popisu stanovništva, a metodološki je urađen u skladu sa standardima EUROSTAT-a što je bila obaveza da bi popis bio valjan.

Smatra da je ovaj državni zakon opredijelio stavove predstavnika Republike Srpske. Nacije su iskristalizirane, Bošnjak, Hrvat, Srbin i ostali, jezik je srpski, hrvatski i bosanski što su oba entiteta prihvatila, a kada je u pitanju vjeroispovijest nije bilo dileme.

Naglasio je i da je važnost popisa u tome što će donijeti imovinsko stanje građana, dodajući da će probni popis utvrditi metodologiju pitanja te ponuditi sugestije za bolju formulaciju pitanja, a Zolić se nada da će te sugestije prihvatiti predstavnici oba entiteta i Brčko Distrikta.

Direktor PRIZMA-e Dino Đipa također je upozorio na važnost načina na koji se postavlja pitanja prezentirajući iskustva u istraživanjima posljednjih šest godina koje je radio i u kojima je učestvovalo više od pola miliona stanovništva. Kaže da se anketa i popis stanovništva razlikuju u tome što je anketa uzorak, a popis je za cjelokupno stanovništvo.

Postavio je pitanje ko odlučuje kako će se pitanje postaviti posebno ističući da ono što je normalno u državama Evropske unije nije svojstveno BiH, te dodao da su pitanja nacionalnosti, vjere i jezika tri ključna pitanja za BiH jer je tu demografija postala politika i obratno za što je kao dokaz ponudio etničko čišćenje.

Na kraju je kazao da "nam je svima Bosanac i Hercegovac", ali s Đipom se nije složio Darko Brka iz nevladine organizacije "Zašto NE" koji je upozorio na stavove Evropske unije o popisu te da su upravo oni i struka dali preporuke za pitanja otvorena i zatvorena.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Senadin Lavić potcrtao je da je popis rezultat Zakona o popisu oko kojeg su vođenje razne političke igre što se prenijelo i na popis ističući da je popis.

Aktivist kampanje "Glasaću za Srebrenicu" Emir Suljagić je kazao da se onda aktivna kampanja za popis trebala voditi prije usvajanja državnog zakona, najavljujući da će se već od januara krenuti u registraciju birača u Srebranici za opće izbore 2014. godine bez obzira na to da li će se to poklopiti s kampanjom za popis.

Potcrato je da građani od Prijedora do Višegrada nemaju dilemu o svojoj etničkoj pripadnosti te preporučio da se u općinama koje će vršiti popis angažiraju postmatrači da ne bi bilo eventualne "krađe", a popis mora stoga biti transparentan u svim dijelovima BiH.

Jedan od učesnika debate bio je i Sven Rustempašić koji je kazao da u svijetu ima od 6.000 do 8.000 naroda, ali samo 193 nacije zbog čega su stanovnici BiH Bosanci i Hercegovci.

Predsjednik Bošnjačkog pokreta i koordinator akcije "Bitno je biti Bošnjak" Sejfudin Tokić ponovio je da je izjašnjavanje kao Bošnjak važno jer je u svakom popisu važan broj i etnička struktura stanovništva države, a bez izjašnjavanja neće biti ni promjena.

"Ne trebamo opterećavati bespotrebnim dilemama. Ne zaboravimo da su ljudi u Srebrenici ubijani jer su se izjasnili kao autohtoni narod. Važno je kazati da govoriš bosanskim jezikom jer će tako taj jezik nakon 1906. godine biti vraćen kao jezik i tako postati jezik Evropske unije i biti službeni", naglasio je Tokić.

Predavač na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju (SSST) Adnan Huskić smatra da je Evropskoj uniji važan popis u BiH iz dvije stvari a jedan je da se stavi privid da BiH ide naprijed iako to nije tačno, a kao drugi naveo je da se želi vidjeti koliko i kojih naroda ima u BiH.

Ipak ističe da je najvažnije kakvi će biti rezultati tog popisa i da li će se nakon njega nešto promijeniti, a politolog Tarik Haverić kaže da će biti važno organizirati ovakav skup poslije izbora jer je sve ostalo spekulacija.

"Rasprava mi ukazuje na to da smo mi u komunističkoj samoposluzi u kojoj uzmemo ono što nam se sviđa, a ono što se ne sviđa zaobilazimo, a kada izlazimo iz samoposluge to i ne platimo", ilustrirao je Haverić.

Književnik i novinar Adnad Burić kazao je da su Bošnjacima najveću štetu nanijeli oni koji su ih gurnuli u bošnjaštvo, ali je najavio da to neće proći nekažnjeno i imat će svoje posljedice, dodajući da će se upravo Bošnjaci najviše izjašnjavati kao Bosanci i Hercegovci.

Dervo Sejdić iz Udruženja Kali Sara kazao je da niti jedan konstitutivan narod nema pravo da svojata BiH više od pripadnika Roma, posebno ističući da je najveća zabluda da Romi nemaju državu jer je njegova jedina država BiH " ja nemam druge države i ne želim da je imam".

Jučerašnja debata zamišljena je kao prva u nizu javnih rasprava koje će JU FENA organizirati da bi se podstakao širi javni dijalog o važnim društvenim temama.